Izvorni kôd stranice Austrija

{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Austrija
| izvorno_ime                    = ''{{jezik|de|Republik Österreich}}''
| ime_genitiv                    = Austrije
| zastava                        = Flag of Austria.svg
| grb                            = Austria Bundesadler.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Land der Berge, Land am Strome]] <br><small>({{bs|Zemlja planina, zemlja na rijeci}})</small>{{Center|[[Datoteka:Land der Berge Land am Strome instrumental.ogg]]}}
| mapa                           = EU-Austria.svg
| glavni_grad                    = [[Beč]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|48|12|31|N|16|22|21|E}}
| najveći_grad                   = [[Beč]]
| službeni_jezik                 = [[Njemački jezik|njemački]] <br /> Regionalni jezici: <br /> [[slovenski jezik|slovenski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Mađarski jezik|mađarski]]
| etničke_grupe                 = 81,1% [[Austrijanci]] <br/> 6,3% [[Južni Slaveni]] <br/> 2,7% [[Nijemci]] <br/> 2,2% [[Turci]] <br/> 11,5% ostali
| državno_uređenje               = Republika
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Austrije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Alexander Van der Bellen]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak kancelara Austrije|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast             = [[Karl Nehammer]]
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = [[Sporazum o ponovnom uspostavljanju Austrije]]
| nezavisnost_priznato           = 27. juli 1955.
| površina                       = {{Pov|AT||2}}
| po_površini_na_svijetu         = 115. na svijetu
| procenat_vode                  = 0,84%
| stanovnika                     = {{BrSt|AT}}
| stanovnika_godina              = {{BrStDa|AT}}
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 92. na svijetu
| gustoća                        = 99
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 99. na svijetu
| bdp_ukupno                     = {{povećanje}}461,432 milijarde $<ref name="imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?sy=2017&ey=2020&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=70&pr1.y=9&c=122&s=NGDP_RPCH%2CNGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a=|title=Austria |publisher=[[International Monetary Fund]]|date=1. 4. 2018|access-date=6. 12. 2021}}</ref>
| bdp_godina                     = Procjena 2021.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 17. na svijetu
| bdp_per_capita                 = {{povećanje}}51.936 $
| hdi                            = {{povećanje}}0,922
| hdi_godina                     = 2019
| hdi_nivo                       = 14. na svijetu
| po_broju_hdi_na_svijetu        = {{color|#009900|visok}}
| gini                           = 27,0
| gini_godina                    = 2020
| po_broju_gini_na_svijetu       = 14. na svijetu
| valuta                         = [[Euro]]
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC+1]]) <br/> - ljeti [[CEST]] ([[UTC+2]])
| najveća_tačka_ime              = [[Großglockner]] 
| najveća_tačka_metara           = 3798
| najveće_jezero_ime             = [[Nežidersko jezero|Nežidersko]]
| najveće_jezero_površina        = 315
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 = 26. oktobar
| internetski_nastavak           = [[.at]]
| pozivni_broj                   = 43
| komentar                       = 
}}
[[Datoteka:Austria Romana.png|Karta rimskih provincija na području današnje Austrije|mini|desno]]
[[Datoteka:Ostarrichi.jpg|Faksimil darovnog ugovora u kojem se prvi put spominje Austrija|desno|mini]]
[[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|mini|desno|Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]]]
[[Datoteka:Cisleithanien Transleithanien.png|mini|desno|Podjela Austrijskog Carstva na austrijski i mađarski dio]]
[[Datoteka:Austria 1945-55.png|mini|desno|Savezničke okupacijske zone u Austriji nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]]]
[[Datoteka:Karte Nationalparks Österreich.png|desno|mini|Karta nacionalnih parkova u Austriji]]
[[Datoteka:Grossglockner from SW.jpg|mini|[[Großglockner]], najviši vrh Austrije (3.798 m)]]
[[Datoteka:Heinz Fischer.jpg|mini|desno|Predsjednik Austrije od 2004. do 2016. [[Heinz Fischer]]]]
[[Datoteka:Austria Parlament Athena.jpg|mini|desno|Zgrada austrijskog parlamenta u Beču]]
'''Austrija''' ({{jez-de|Österreich}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|De-Österreich.oga|izgovor}}/}}), službeno '''Republika Austrija''' ({{jez-de|Republik Österreich|linkovi=ne}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Republik Österreich.ogg|izgovor}}/}}), jest [[federacija]] u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]] sa {{BrSt|AT}} stanovnika ({{BrStDa|AT}}){{BrStRe|AT}} Graniči sa [[Češka|Češkom]] i [[Njemačka|Njemačkom]] na sjeveru, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na istoku, [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Italija|Italijom]] na jugu i [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Lihtenštajn]]om na zapadu. Prostire se na 83.871&nbsp;km<sup>2</sup> i ima [[planinska klima|alpsku klimu]]. To je planinska zemlja koja je smještena unutar [[Alpe|Alpa]] i [[kontinentalna država]], jer nema izlaz na [[more]].

Većina stanovništva govori lokalnim [[bavarski jezik|bavarskim]] dijalektom [[njemački jezik|njemačkog jezika]], koji je službeni jezik države. Drugi lokalni jezici jesu [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Slovenski jezik|slovenski]].

Korijeni današnje Austrije datiraju još iz vremena [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]] kada je većina zemlje bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Od vremena [[Reformacija|reformacije]] mnogi sjevernonjemački kneževi, prezirući autoritet cara, koristili su [[protestantizam]] kao zastavu pobune. [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]], u kojem su utjecaj imali [[Švedska|Kraljevina Švedska]] i [[Kraljevina Francuska]], došlo je do uspona [[Pruska|Pruske]], a Napoleonova invazija oslabila je moć cara. Tokom 17. i 18. stoljeća Austrija je bila u mogućnosti zadržati svoju poziciju kao jedna od [[velike sile|velikih sila]] Evrope. Kao odgovor na [[krunisanje]] [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] za francuskog kralja, Austrija se 1804. proglasila [[Austrijsko Carstvo|carstvom]]. Nakon Napoleonovog poraza [[Kraljevina Pruska|Pruska]] se pojavila kao glavni konkurent Austrije. Austrijski poraz od Pruske u [[bitka kod Königgratza|bici kod Königgratza]] za vrijeme [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskog rata]] 1866. otvorio je put Pruskoj da uspostavi kontrolu nad ostatkom Njemačke. Carstvo je 1867. [[Austro-ugarska nagodba|reformirano]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Nakon poraza od Francuske 1870. u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] Austrija je izostavljena iz formiranja novog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za vrijeme [[Julska kriza|Julske krize]] 1914, zbog atentata na austrijskog nadvojvodu [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], Njemačka se pridružila Austriji u izdavanju ultimatuma [[Srbija|Srbiji]], koji je doveo do proglašenja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Nakon raspada Habsburškog Carstva 1918. Austrija je usvojila i koristila ime [[Njemačka Austrija|Republika Njemačka Austrija]] u pokušaju da se ujedini s [[Vajmarska Republika|Njemačkom]], ali joj je bilo zabranjeno [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim sporazumom]] 1919. Iste godine osnovana je [[Prva Austrijska Republika]]. [[Anschluss]]om 1938. Austriju je okupirala i anektirala [[nacistička Njemačka]]. To je trajalo sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945, nakon čega je Njemačka okupirana od saveznika, a Austrija obnavlja svoj bivši demokratski ustav. [[Austrijski državni ugovor|Državnim ugovorom]] 1955. Austrija je ponovo uspostavljena kao suverena država, okončavši okupaciju. Iste godine [[Parlament Austrije]] usvojio je [[Deklaracija o neutralnosti|Deklaraciju o neutralnosti]], tako da je postala trajno [[neutralnost|neutralna država]].

Danas je Austrija [[parlamentarna demokratija|parlamentarna demokratska]] država koja se sastoji od [[Austrijske pokrajine|devet pokrajina]]. Glavni i najveći grad, s više od 1,7 miliona stanovnika, jest [[Beč]]. Austrija je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, s nominalnim BDP-om po stanovniku 52.216 $. Ta zemlja razvila je visok standard življenja i 2014. rangirana je na 21. mjesto u svijetu po [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksu ljudskog razvoja]]. Članica je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 1955, pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 1995. i osnivač je [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Potpisala je [[Šengenski sporazum]] 1995. i usvojila evropsku valutu [[euro]] 1999.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Austrije}}
=== Starije kameno doba ===
Područje Austrije bilo je naseljeno i u [[Paleolit|starijem kamenom dobu]], o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza [[Arheologija|arheologije]] u Austriji, tzv. [[Venera iz Willendorfa|Willendorfska Venera]]. Nastala je oko 25.000 godina p. n. e. na području današnjeg Willendorfa kod [[Wachau]]a u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Nađena je 1908, a danas se čuva u Prirodno-historijskom muzeju u [[Beč]]u
=== Kelti, rimske provincije ===
Na području današnje Austrije [[Kelti|keltska]] plemena – Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo ''Noricum'', koje je bilo poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po konjima. Imali su i svoju kovnicu novca. Širenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima [[Tiberije]]m i [[Druz]]om 15. p. n. e. područje današnjeg [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg]]a prelazi u posjed Rima. Rimljani osnivaju [[Provincija|provincije]] ''Norik'', ''Panonija'' i ''Retija''. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su ''Solva'' – kod mjesta [[Wagna]], ''Ovilava'' – [[Wels]], ''Lauriacum'' – Lorch kod [[Enns]]a, ''Cetium'' – [[Sankt Pölten]], ''Vindobona'' – [[Beč]], ''Iuavavum'' – [[Salzburg (grad)|Salzburg]].

=== Srednji vijek ===
Nakon što su teritorij današnje Austrije osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenberg]]a od 10. do 13. vijeka, kad su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. Godine 976. spominje se markgrof [[Leopold I, markrof Austrije|Leopold I]] iz [[Babenberška dinastija|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I, car Svetog rimskog carstva|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi'' <ref name="Geschichte">'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN|978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{de simbol}}</ref> zabilježeno je 1. novembra 996. u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III, car Svetog rimskog carstva|Otona III]], [[biskup]]u od Freisinga u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] rječima: 
:''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.''

Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. ''in orientali regno'', ''in oriente'', ''Osterland'' ''Austria'' i ''terra orientalis''. Danas većina jezika naziva Austriju tim imenom, izuzev [[Slovački jezik|slovačkog]] ''Rakúsko'', [[Češki jezik|češkog]] ''Rakousko'' i [[Finski jezik|finskog]] jezika ''Itävalta''.

Izumiranjem dinastije Babenberg, [[Rudolf I, kralj Njemačke|Rudolf Habsburški]] 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I. vojvoda austrijski i štajerski. [[Dinastija Habsburg]] vladala je Austrijom sve do svog izumiranja [[1780]]. godine, kada ju je naslijedila [[lotarinška dinastija]] pod imenom Habsburg-Lotaringija.

=== Austrijsko Carstvo ===
Raspadom Svetog Rimskog Carstva 1804. [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]], kao posljednji vladar tog carstva, osniva [[Austrijsko Carstvo]] i uzima ime Franjo I. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]] te dijelova [[Poljska|Poljske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Austrija je 1834. imala 33 miliona stanovnika. Kopnena vojska je imala 250 hiljada vojnika, a mornarica 31 galiju.<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_34A8BB99366B973490F07A22BA4B577B-1834-01-27 Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.]</ref>

=== Austro-Ugarska monarhija ===
Austrijsko Carstvo je 1867. podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na austrijski i mađarski dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. anektira. Napadom Austro-Ugarske na [[Srbija|Srbiju]] 1914. počeo je Prvi svjetski rat. S ukupnom površinom 676.615&nbsp;km<sup>2</sup> Austro-Ugarska je bila druga zemlja u Evropi po veličini, a po broju stanovnika, s približno 53 miliona 1914, treća u Evropi. Raspala se nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim]] i [[Trijanonski sporazum|Trijanonskim sporazumom]] nastala Austrija u današnjim granicama, nazvana ''Prva Republika'', s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Godine 1938. Austriju je pripojila [[nacistička Njemačka]]. 
=== Anschluss i Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Anschluss}}
Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone sve do 1955, kad je stekla potpunu nezavisnost, pod uvjetom da ostane neutralna te da se odrekne težnji za ponovnim pripojenjem Njemačkoj. Dana 27. aprila 1945. proglašena je privremena vlada na čelu s [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Ta vlada proglašava uspostavljanje tzv. ''Druge Republike'' i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih [[Izbori za skupštinu Austrije 1949.|izbora 1949.]] Nakon deset godina okupacije od Saveznika Austrija u Beču 15. maja 1955. potpisuje [[Austrijski državni ugovor]], čime se zvanično potvrđuje austrijska nezavisnost i savezničke trupe napuštaju Austriju.

=== Savremeno doba ===
Austrija je 1995. postala članica [[Evropska unija|Evropske unije]], a 1999. uvela je valutu [[euro]].

== Simboli ==
=== Zastava ===
[[Zastava Austrije]] ima tri jednaka vodoravna polja, crvene (vrh), bijele i crvene boje. Smatra se da je zastava Austrije, uz [[Zastava Danske|dansku zastavu]], među najstarijim nacionalnim zastavama na svijetu.

Prema legendi, zastavu je izmislio [[vojvoda]] Leopold V Austrijski (1157–1194) za vrijeme žestoke bitke tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Nakon bitke njegova borbena odora bila je potpuno natopljena krvlju, ali je, kad je skinuo pojas, platno ispod njega bilo čisto. Pod dojmom ovog prizora usvojio je boje i raspored za svoju zastavu.

Zastavu je zapravo u 13. stoljeću oblikovao vojvoda Fridrik II Austrijski (1210–1246; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[Dinastija|dinastije]] Babenberg. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na pečatu koji se čuva u [[samostan]]u Lilinenfeld u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], s datumom 30. novembar 1230.

=== Grb ===
[[Grb Austrije]] se kao simbol Austrije koristi od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Dvoglavi [[orao]], koji je dotad predstavljao staru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], zamijenjen je jednoglavim orlom.

Na prsima orla stari je štit Austrijskog vojvodstva, a isti uzorak poslužio je kao predložak [[Zastava Austrije|austrijske zastave]]. Orao lijevom kandžom drži zlatni srp, a desnom zlatni čekić. Na prvi pogled to bi se moglo dovesti u vezu s [[Komunizam|komunističkom]] simbolikom, ali, kada zlatnom srpu i čekiću pridružimo zlatnu krunu na orlovoj glavi, dobijamo jedinstvo sva tri sloja austrijskog društva – radnika, seljaka i plemstva.

Slomljeni željezni okovi na orlovim pandžama simboliziraju oslobođenje Austrije od [[Fašizam|fašizma]] i taj detalj dodan je na grb po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

=== Himna ===
[[Land der Berge, Land am Strome]] ({{jez-bs|Zemljo planina, zemljo na rijekama}}) himna je Austrije od 22. oktobra 1946. Pretpostavljalo se da je melodiju komponirao [[Wolfgang Amadeus Mozart]], ali, prema najnovijim spoznajama muzikologa, kompozicija potječe od jednog njegovog brata među [[masoni]]ma, Johanna Holzera. Na ovu muziku [[Paula von Preradović]], unuka hrvatskog pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]], napisala je tekst.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Austrije}}
Austrija se proteže maksimalno u smjeru zapad-istok 575&nbsp;km, a u pravcu sjever-jug 294&nbsp;km. Približno 60% površine Austrije brdovito je i dio je [[Alpe|Alpa]]. Na istočnoj granici prema [[Češka|Češkoj]] nalaze se obronci [[Karpati|Karpata]]. Nizije su istočno i duž toka [[Dunav]]a te u južnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]] i [[Gradišće|Gradišću]], koje je na rubu [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Ukupno 43% površine Austrije pošumljeno je. Najniža je tačka Hedwighof u općini [[Apetlon]] u Gradišću (114&nbsp;m), a najviši je vrh [[Großglockner]] u Koruškoj (3.798&nbsp;m).

=== Najviši vrhovi ===
Osim [[Großglockner]]a, Austrija ima više od 900 vrhova sa visinom iznad 3.000 m.<ref>[http://www.dreitausender.at/ Spisak vrhova viših od 3.000 m] {{de simbol}}</ref> Neki veći vrhovi jesu:
* [[Wildspitze]] (3.774 m)
* [[Weisskugel]] (3.738 m)
* [[Großvenediger]] (3.662 m)
* [[Hinterer Brochkogel]] (3.628 m)
* [[Hintere Schwärze]] (3.624 m)
* [[Similaun]] (3.607 m)
* [[Wiesbachhorn]] (3.564 m)
* [[Rainerhorn]] (3.560 m)

=== Rijeke ===
Najveći dio Austrije, približno 80.566&nbsp;km<sup>2</sup>, pripada slivu [[Dunav]]a, a samo mala područja na zapadu pripadaju slivu [[Rajna|Rajne]] (2.366&nbsp;km<sup>2</sup>), te na sjeveru slivu [[Laba|Labe]] (918&nbsp;km<sup>2</sup>).

Ostale veće [[rijeka|rijeke]] u Austriji jesu [[Lech (rijeka)|Lech]], [[Isar]], [[Inn]], [[Salzach]], [[Traun]], [[Enns (rijeka)|Enns]], [[Ybbs]], [[Erlauf]], [[Pielach]], [[Traisen]], [[Wienfluss]], [[Fischa]], [[Große Mühl]], [[Kleine Mühl]], [[Rodl]], [[Aist]], [[Kamp]], [[Göllersbach]], [[Rußbach]], [[Thaya]], [[Mura]] i [[Lainsitz]].

=== Jezera ===
Najveće jezero u Austriji jest [[Nežidersko jezero|Nežidersko]] u [[Gradišće|Gradišću]]. Austriji pripada 77% jezera, a ostatak pripada [[Mađarska|Mađarskoj]]. Drugo najveće jezero jest [[Attersee]] (46&nbsp;km<sup>2</sup>) u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], te [[Traunsee]] (24&nbsp;km<sup>2</sup>). Austriji pripada i manji dio [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] na [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Granica između Austrije i Njemačke|Njemačkom]] i [[Granica između Austrije i Švicarske|Švicarskom]]. Tačna granica između država na Bodenskom jezeru nije definirana. Osim njih, posebno za [[turizam]], važna su jezera u [[Koruška|Koruškoj]]: [[Vrpsko jezero|Vrpsko]], [[Milštatsko jezero]], [[Osojsko jezero|Osojsko]] i [[Bijelo jezero (Koruška)|Bijelo]]. Druga poznatija jezera jesu [[Mond (jezaro)|Mond]] i [[Wolfgang (jezero)|Wolfgang]].

=== Nacionalni parkovi ===
Od sedam nacionalnih parkova četiri zaštićuju austrijske alpske regije, a tri zaštićuju vode. Daleko najveći park jest Visoke Ture (1.856&nbsp;km<sup>2</sup>). To je i najveći [[nacionalni park]] u srednjoj Evropi. Nacionalni parkovi Nežidersko jezero-Seewinkel i Dolina Thaye protežu se s obje strane granice s [[Granica između Austrije i Mađarske|Mađarskom]], odnosno [[Granica između Austrije i Češke|Češkom]].
{| class="wikitable sortable"
!Naziv
!Lokacija
!Osnovan
!Površina
!Opis
|-
![[Visoke Ture]]
|[[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]], [[Tirol (pokrajina)|Tirol]], [[Koruška]]
<small>47.066667°N 12.666667°E</small>
|1981. (Koruška)
1984. (Salzburg)
1992. (Tirol)
|1.856&nbsp;km<sup>2</sup>
|Pokriva velike dijelove Istočnoalpskog hrpta između izvora Mölla, [[Mura|Mure]] i Salzacha, protežući se otprilike 100&nbsp;km od istoka ka zapadu i približno 40&nbsp;km od sjevera ka jugu. Sadrži veća [[Lednik|lednička]] polja, ledničke doline i velike aluvijalne lepeze te alpske pašnjake i veće šume evropskog ariša, evropske smreke i švicarskog bora.
|-
![[Nockberge]]
|[[Koruška]]<small>46.883333°N 13.666667°E</small>
|1987.
|184&nbsp;km<sup>2</sup>
|Pokriva Nockberge, dio Gurktalskih Alpa.
|-
![[Nežidersko jezero-Seewinkel]]
|[[Gradišće]]<small>47.817778°N 16.748611°E</small>
|1993.
|97&nbsp;km<sup>2</sup>
|Pokriva Nežidersko jezero, njegovu obalu i lokacije uz jezero. Sa susjednim [[Spisak nacionalnih parkova u Mađarskoj|mađarskim nacionalnim parkom]] Fertő–Hanság formira Kulturni krajolik Fertö / Neusiedlersee, koji je od 2001. na [[UNESCO]]-ovom spisku Svjetske baštine.
|-
![[Donau-Auen]]
|[[Donja Austrija]], [[Beč]]
<small>48.183333°N 16.716667°E</small>
|1996.
|93&nbsp;km<sup>2</sup>
|Proteže se duž [[Dunav]]a od Beča (Lobau) do ušća [[Morava (Češka)|Morave]] u blizini [[Granica između Austrije i Slovačke|granice]] sa [[Slovačka|Slovačkom]] i zaštićenog krajolika Dunajské luhy; oboje su [[Močvara|močvarna]] područja od međunarodne važnosti prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]]. S dužinom 38&nbsp;km, park pokriva jedno od najvećih netaknutih poplavnih područja u srednjoj Evropi, do kojeg se može doći maratonskom [[Biciklizam|biciklističkom]] rutom EuroVelo 6.
|-
![[Krečnjačke Alpe]]
|[[Gornja Austrija]]<small>47.79°N 14.373611°E</small>
|1997.
|208&nbsp;km<sup>2</sup>
|Pokriva Zengzensko i Rajhraminško gorje (dijelovi Gornjih Austrijskih Predalpa).
|-
![[Dolina Thaye]]
|[[Donja Austrija]]<small>48.85°N 15.9°E</small>
|2000.
|13&nbsp;km<sup>2</sup>
|Centriran oko meandra odvojenog od Thaye, na granici sa [[Češka|Češkom]] i susjednim Nacionalnim parkom Podyjí. Strme [[gnajs]]ne padine duž rijeke formiraju jednu od najpitoresknijih [[klisura]] u Austriji.
|-
![[Nacionalni park Gesäuse|Gesäuse]]
|[[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]<small>47.592222°N 14.648889°E</small>
|2002.
|111&nbsp;km<sup>2</sup>
|Pokriva gorje Gesäuse u sjeveroistočnim Enstalskim Alpama u Gornjoj Štajerskoj, s klisurom na rijeci Enns.
|}

== Klima ==
Najveći dio Austrije nalazi se u umjerenoj klimatskoj zoni, gdje preovladavaju vlažni zapadni vjetrovi. S gotovo tri četvrtine teritorije države gdje dominiraju Alpe, dominantna je [[alpska klima]]. Na istoku, na području [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i duž doline [[Dunav]]a, većinom se iskazuju osobine [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] s manje padavina od alpskih područja. Iako je zimska prosječna temperatura u Austriji dosta niska (−10 do 0&nbsp;°C), ljetne temperature mogu dostizati dosta visoke vrijednosti,<ref name="Climate">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-url=https://web.archive.org/web/20101202042009/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-date=2. 12. 2010|title=Average Conditions, Vienna, Austria|year=2006|publisher=British Broadcasting Corporation|access-date=24. 5. 2009}}</ref> s prosječnim temperaturama iznad 20&nbsp;°C, dok je najviša izmjerena temperutura bila u augustu 2013. (40,5&nbsp;°C).<ref name=ZAMG>{{cite web|url= http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|title= Austrian Meteorological Institute|access-date= 12. 8. 2012|archive-url= https://web.archive.org/web/20120812220313/http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|archive-date= 12. 8. 2012|url-status= dead}}</ref>

Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]], Austrija ima sljedeće klimatske tipove: okeansku (Cfb), vlažnu kontinentalnu (Dfb), subalpsku/subpolarnu (Dfc), alpsku (ET) i polarnu (EF) (na samim vrhovima planina). U Austriji se ponekad javljaju izuzetno hladne i oštre zime, međutim većina zimskih perioda je približno hladna kao i u drugim sličnim klimatskim zonama, poput južne Skandinavije ili [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Također, na višim nadmorskim visinama ljeta su znatno hladnija nego u dolinama i na manjim visinama. Subpolarna i polarna [[klima]] javlja se na alpskim vrhovima te je tamo znatno toplije zimi nego u drugim predjelima s istom klimom, djelomično iz razloga što je ovaj dio Evrope pod znatno većim utjecajem okeanske klime.<ref name="ZAMG"/><ref>{{cite web|url= https://en.climate-data.org/country/4/|title= Climate-Data.org|access-date=15. 4. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170415201756/https://en.climate-data.org/country/4/|archive-date=15. 4. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|title= Atlantic influence on the Alps|journal= Environmental Research Letters|volume= 8|issue= 3|pages= 034026|doi= 10.1088/1748-9326/8/3/034026|year=2013|author= Matteo Zampieri |author2= Enrico Scoccimarro |author3= Silvio Gualdi}}</ref>

== Politika ==
Po austrijskom [[Ustav]]u iz 1920. te dopunama iz 1929. Austrija je federalna, parlamentarna demokratska republika, koja se sastoji od devet saveznih pokrajina.<ref name=Ustav>[http://www.bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 '''Ustav Republike Austrije''', ''Stanje na dan 1. 1. 2009.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104171945/http://bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 |date=4. 11. 2010}} {{de simbol}}</ref> Ustav je ponovo stupio na snagu nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945.

Aktivno pravo glasa na izborima u Austriji imaju sve osobe :
* koje sudržavljani Austrije. 
* koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. (Do 2007. starosna granica bila je 18 godina.)
Pasivno pravo glasa imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzete iz prava na glasanje.
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Spisak predsjednika Austrije}}
Šef države je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih šest godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku može samo jednom produžiti, sa narednih šest godina. Predsjednik ima funkciju proglašavanja i mogućnost raspuštanja vlade, savezne skupštine, kao i pokrajinskih skupština, glavni je zapovjednik oružanih snaga Austrije, kao i službeni predstavnik Austrije na međunarodnom nivou. Sadašnji predsjednik Austrije je [[Alexander Van der Bellen]], kao nezavisni kandidat izabran je na [[Predsjednički izbori u Austriji 2016.|izborima 2016.]]

=== Skupština ===
{{Skupštinski izbori u Austriji 2019.}}
{{Skupštinski izbori u Austriji 2019. (mandati)}}
[[Skupština Austrijr|Austrijska skupština]] sastoji se od dva doma:
* '''Državno vijeće''' (njem:''Nationalrat'') sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skupštini trajao je četiri godine. Skupština donosi najvažnije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obično apsolutna većina (najčešće dvotrećinska). Za ulazak u skupštinu postavljena je granica od 4%. Glasovi partija, koje osvoje manje od 4%, dijele se partijama sa većim procentualnim udjelom. Državnim vijećem predsjedavaju tri predsjednika koji se biraju iz redova tri najjače partije. 
* '''Savezno vijeće''' (njem:''Bundesrat'') Članovi se biraju iz pokrajinskih skupština. Savezno vijeće ima pravo [[veto|veta]] na odluke, koje se u državnom vijeću, može pobiti. Samo u iznimnim slučajevima, ako su prava pokrajina ugrožena, savezno vijeće ima apsolutno pravo veta. Politički kritičari, zbog zastupanja partijskih interesa zastupnika, a ne interesa pokrajina, često smatraju ovo vijeće nepotrebnim.

=== Vlada ===
{{Glavni|Austrijska vlada}}
U Austriji je vlada, pored predsjednika države najviši organ uprave. Članovi vlade su predsjednik vlade (njem:''Bundeskanzler''), potpredsjednik vlade (njem:''Vizekanzler'') i savezni ministri.

=== Predsjednik vlade ===
Predsjednika vlade postavlja predsjednik države, uobičajeno ga predlaže nakon izbora, najjača partija u parlamentu, mada to nije pravilo. Vlada predlaže predsjednika vlade, predsjedniku i on predlog može također odbiti. Predsjednik države ima ovlasti, da na osnovu prijedloga vlade, raspusti skupštinu te raspiše nove izbore. Predsjednik vlade je ''primus inter pares '' u vladi, predlaže i otpušta ministre, mada nema ovlasti mješanja u resor pojedinog ministarstva. 
Nakon izbora u septembru 2008. godine, te nakon 56 dana pregovaranja, SPÖ je ušao u koaliciju sa ÖVP, te je za predsjednika vlade izabran [[Werner Faymann]], a za potpredsjednika, Josef Pröll, član ÖVP.
=== Ministarstva ===
{{Glavni|Vlada Faymann II}}

Austrijska vlada, izabrana na izborima 2008. godine, ima četrnaest članova, uključujući predsjednika i potpredsjednika vlade. Broj članova je promjenljiv, te je u zavisnosti od pojedine vlade. Potpredsjednik vlade [[Josef Pröll]] obavlja i funkciju ministra financija.

=== Političke partije ===

* Stranka slobode Austrije (FPÖ)
* JETZT - Popis Pilz (JETZT)
* Austrijska narodna stranka (ÖVP)
* NEOS - Nova Austrija i Liberalni forum (okuplja Liberalni forum (LIF) i Mladi liberali Austrije ( ''JuLis'' ))
* Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ)

=== Izbori u Austriji ===
==== Izbori za Evropski parlament ====
Austriju zastupa u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] 18 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birači glasaju za biračke liste političkih partija, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi političke partije. Od 2009. godine Austriju će predstavljat 17 predstavnika. 
Na [[Izbori za Evropski parlament u Austriji 2009. godine|izborima za Evropski parlament]] održanim 8. juna 2009. godine u Austriji, pobijedila je Narodna partija Austrije (ÖVP) sa 29,8% i 6 predstavnika u parlamentu. Na drugom mjestu je Socijalistička partija Austrije sa 23,9% i 5 predstavnika

==== Predsjednički izbori ====
{{Glavni|Predsjednički izbori u Austriji 2016.}}Izbori za predsjednika Austrije 2016. godine, održali su se 24. aprila 2016. godine, dok je drugi krug izbora održan 22. maja 2016. godine. Za izbore se u prvom krugu prijavilo šestoro kandidata i to Irmgard Griss, Norbert Hofer, Rudolf Hundstorfer, Andreas Khol, Richard Lugner i [[Alexander Van der Bellen]]. Zbog neregularnosti izbora, na zahtjev FPÖ, izbori su poništeni, a ponovljeni drugi krug održan je 4. decembra 2016. Izabrani kandidat je trebao biti svečano biti proglašen polaganjem zakletve 8. jula 2016. Ovo su bili 13-i direktni predsjednički izbori u Austriji nakon Drugog svjetskog rata. Nakon [[Predsjednički izbori u Austriji 1951.|predsjedničkih izbora 1951.]] godine ovo su bili izbori sa najviše prijavljenih kandidata. U drugom krugu sa najviše osvojenih glasova kvalifikovali su se Norbert Hofer i [[Alexander Van der Bellen]]. Nakon prebrojavanja svih glasova pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 50,3 % osvojenih glasova. U ponovljenim izborima pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 53,7 % osvojenih glasova.
{| class="wikitable" style=text-align:right
! colspan="7" |Rezultati Predsjedničkih izbora u Austriji 2016.
|-
! colspan="5" |Glasanje na biralištima
! colspan="2" |Ukupni rezultati<br /><small>Sa glasanjem putem pošte</small>
|-
! colspan="2" |Kandidat !!Partija !!Glasovi !!% !!Glasovi !!%
|-
|1 ||style=text-align:left | [[Norbert Hofer]]
|style=text-align:left | FPÖ ||1.363.139
|36,40 ||1.499.971 ||35,05
|-
|2 ||style=text-align:left | [[Alexander Van der Bellen]]
|style=text-align:left | GRÜNE ||763.176
|20,38 ||913.218 ||21,34
|-
|3 ||style=text-align:left | [[Irmgard Griss]]
|style=text-align:left | Nezav. ||693.318
|18,52 ||810.641 ||18,94
|-
|4 ||style=text-align:left | [[Rudolf Hundstorfer]]
|style=text-align:left | SPÖ ||418.441
|11,18 ||482.790 ||11,28
|-
|5 ||style=text-align:left | [[Andreas Khol]]
|style=text-align:left | ÖVP ||418.564
|11,18 ||475.767 ||11,12
|-
|6 ||style=text-align:left | [[Richard Lugner]]
|style=text-align:left | Nezav. ||87.758
|2,34 ||96.783 ||2,26
|-
!colspan="3" |Ukupno !!3.744.396 !!100,00 !!4.279.170 !!100,00
|}

=== Vojska ===
{{Glavni|Austrijska vojska}}
Austrijska vojska ([[Njemački jezik|njem: ''Österreichisches Bundesheer '']]) je regularna vojska Austrije, koja po članu&nbsp;79 par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu.

Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|ministar odbrane]]. Trenutni ministar odbrane je [[Hans Peter Doskozil]], a zapovjednik [[Generalštab Austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Othmar Commenda]].

Služenje vojnog roka u Austriji je obavezno za sve podobne muškarce od 17 godina. Služenje je moguće kao služenje u oružanim snagama u trajanju od 6 mjeseci, te kao civilno služenje u raznim humanitarnim organizacijama u trajanju od 9 mjeseci. Osim toga moguće je služenje u raznim inozemnim međunarodnim oranizacijama, muzejima, koje za cilj imaju obilježavanje [[holokaust]]a.

U Austriji će se 20. januara 2013. održati [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.|referendum]], na osnovu čijih rezultata će se odlučiti o ukidanju redovnog služenja vojnog roka i uvođenje profesionalne vojske u Austriji.<ref>[http://www.format.at/articles/1242/930/344339/bundesheer-am-20-jaenner-volk Članaku časopisu Format o referendumu 20. januara 2013. {{Simboli jezika|de|njemački}}]{{Mrtav link}}</ref>

== Političke podjele ==
[[Datoteka:The States of Austria Numbered.svg|mini|desno|Administrativna podjela Austrije]]
{{Glavni|Pokrajine Austrije}}
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih [[Austrijske pokrajine|pokrajina]]. Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:AT]]. Pokrajine su podijeljene na [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okruge]] i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni na [[grad]]ove, općine i općine sa tzv. ''markt'' statusom.
{| class="wikitable sortable" style=text-align:right
|-
! colspan=13 | Teritorijalna i politička podjela Austrije 
|-
! rowspan=2 | # !!rowspan=2 | Grb !!rowspan=2 | Zas-<br />tava !!rowspan=2 | Pokrajina
! rowspan=2 | Glavni grad !!rowspan=2 | Povr&shy;šina<br />km<sup>2</sup> !!colspan=5 | Broj !!rowspan=2 | Zbroj općina
|-
! stanov&shy;nika !!okruga * !!gradova * !!''markt''<br />općina !!općina
|-
! 1
| [[Datoteka:Burgenland Wappen.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Burgenland.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Gradišće]] ||style=text-align:left | [[Eisenstadt]]
| {{Pov|AT|1|2}} ||{{BrSt|AT|1}} ||9 ||13 ||67 ||91
! 171
|-bgcolor=#fff
! 2
| [[Datoteka:Kaernten CoA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Kärnten.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Koruška]] ||style=text-align:left | [[Klagenfurt am Wörthersee]]
| {{Pov|AT|2|2}} ||{{BrSt|AT|2}} ||10 ||17 ||47 ||68
! 132
|-
! 3
| [[Datoteka:Niederösterreich CoA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Niederösterreich.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Donja Austrija]] ||style=text-align:left | [[Sankt Pölten]]
| {{Pov|AT|3|2}} ||{{BrSt|AT|3}} ||24 ||76 ||327 ||170
! 573
|-bgcolor=#fff
! 4
| [[Datoteka:Oberösterreich Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Oberösterreich.svg|40px|border]]
| [[Gornja Austrija]] ||style=text-align:left | [[Linz]]
| {{Pov|AT|4|2}} ||{{BrSt|AT|4}} ||18 ||32 ||151 ||255
! 438
|-
! 5
| [[Datoteka:Salzburg Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Salzburg, Vienna, Vorarlberg.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] ||style=text-align:left | [[Salzburg (grad)|Salzburg]]
| {{Pov|AT|5|2}} ||{{BrSt|AT|5}} ||6 ||11 ||24 ||84
! 119
|-bgcolor=#fff
! 6
| [[Datoteka:Steiermark Wappen.svg|35px]]|| [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] ||style=text-align:left | [[Graz]]
| {{Pov|AT|6|2}} ||{{BrSt|AT|6}} ||14 ||35 ||122 ||129
! 286
|-
! 7
| [[Datoteka:AUT Tirol COA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Tirol.svg|40px|border]] 
| style=text-align:left | [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] ||style=text-align:left | [[Innsbruck]]
| {{Pov|AT|7|2}} ||{{BrSt|AT|7}} ||9 ||11 ||21 ||245
! 277
|-bgcolor=#fff
! 8 
| [[Datoteka:Vorarlberg CoA.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Vorarlberg.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Vorarlberg]] ||style=text-align:left | [[Bregenz (grad)|Bregenz]]
| {{Pov|AT|8|2}} ||{{BrSt|AT|8}} ||4 ||5 ||12 ||79
! 96
|-
! 9
| [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Wien.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Beč]] ||style=text-align:left | [[Beč]]
| {{Pov|AT|9|2}} ||{{BrSt|AT|9}} ||1 ||1 || — || —
! 1
|}
: * inkl. statutarne gradove

=== Regionalne podjele ===
{{Glavni|NUTS:AT}}
Austrija je regionalno po [[NUTS]] normama Evropske unije podijeljena na 3&nbsp;regije nivoa [[1. nivo NUTS-a u Evropskoj Uniji|NUTS-1]]: [[Istočna Austrija|Istočnu]], [[Južna Austrija|Južnu]] i [[Zapadna Austrija|Zapadnu Austriju]], zatim na 9&nbsp;regija drugog nivoa [[NUTS-2]], 35&nbsp;regija trećeg nivoa [[NUTS-3]], te na&nbsp;2093 općine, koje se grupišu kao [[LAU-2]].

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Austrije}}
[[Datoteka:Blick von Munde nach Westen HQ.jpg|mini|200p|desno|[[Alpe]]]]

Austrija ima razvijenu tržišnu privredu i visok životni standard. Njeguje dobre veze sa privredama [[Evropska Unija|Evropske Unije]], pogotovo s [[Njemačka|Njemačkom]]. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. 
Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je ekonomski porast na 1.2% u [[2001]]. godini.

=== Nacionalna banka Austrije ===
Nacionalna banka Austrije ([[Njemački jezik|njemački]]: Oesterreichische Nationalbank ('''OeNB''')) jest [[centralna banka]] Austrije i kao takva sastavni dio [[Evropski sistem centralnih banaka|Evropskog sistema centralnih banaka]] (ESCB) i [[Eurozona|eurozone]]. Između ostalog, Nacionalna banka Austrije doprinosi donošenju odluka o monetarnoj i ekonomskoj politici u Austriji kao i unutar eurozone. U skladu sa Saveznim zakonom o nacionalnoj banci, OeNB je akcionarsko društvo. S obzirom na svoj status centralne banke, njen status se uređuje i nizom drugih posebnih odredbi, kako je propisano Zakonom o Nacionalnoj banci. Kapital banke OeNB iznosi 12 miliona eura a jedini akcionar je savezna vlada Austrije. Kao predstavnik savezne vlade, savezni ministar finansija ostvaruje prava akcionara u ime vlade. Od maja [[2010]]. godine kapital banke u potpunosti drži austrijska vlada. Prije toga, polovina kapitala nacionalne banke nalazila se u vlasništvu organizacija poslodavaca i zaposlenih kao i banaka i osiguravajućih korporacija.

=== Poljoprivreda ===

* 17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci.

Glavne kulture su: [[ječam]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[šećerna repa]], [[krompir]] . U [[Stočarstvo|stočarstvu]] je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo

=== Šumarstvo ===
Austrija ima 3,6 miliona ha šuma. U austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% ([[smrča]] i [[ariš]]), a drugdje je [[bukva]].

=== Rudarstvo i energetika ===
Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, [[magnezij]], [[grafit]] i kamenu so.

=== Energetika ===
Nešto manje od 60% električne energije u Austriji dobija se iz hidroelektrana na Dunavu, kao i nekoliko reverzibilnih hidroelektrana.

== Saobraćaj ==
{{Glavni|Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji}}Smještena na strateškom položaju u središtu ''Mitteleurope'' (srednje Evrope), Austrija je raskrižje puteva i razmjene između istoka i zapada; cestovna i željeznička mreža, sa čvorištima u Beču, Grazu i Linzu, dobro je razvijena i uklopljena u mreže ostalih evropskih zemalja. Riječni se promet odvija Dunavom, a glavne luke su Beč i Linz. Najveća zračna luka je Schwechat blizu Beča. Austrijom prolaze naftovodi i plinovodi kojima se isporučuju energenti širom evropskog teritorija.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Population of Austria.svg|mini|Rast stanovništva]]
[[Datoteka:AustriaPopulationDensity.png|mini|Gustoća stanovništva]]
Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast stanovništva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. januara 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika.U Austriji živi 91% [[Austrijanci|Austrijanaca]] i 9% stranaca, ponajviše iz [[Turska|Turske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Poljska|Poljske]] i [[Njemačka|Njemačke]].
{| class="wikitable"
!Godina
|Populacija
|Rast(%)
|-
!1981
|7,555,338
| +0.9%
|-
!1991
|7,795,786
| +3.2%
|-
!2001
|8,032,587
| +3.0%
|-
!2011
|8,401,940
| +4.6%
|-
!2019
|8,858,775
| +5.4%
|}
[[Datoteka:Austriapop.svg|mini|Starosna piramida u Austriji (2017)]]

=== Prirodni priraštaj ===
{| class="wikitable"
|Godina
|Stanovništvo
|Rođeni
|Umrli
|Rast
|-
|2015
|8 700 000
|84 381
|83 073
|1 308
|-
|2016
|8 773 000
|87 675
|80 669
|7 006
|-
|2017
|8 822 000
|87 633
|83 270
|4 363
|-
|2018
|8 857 960
|85 535
|83 975
|1 560<br />
|}
[[Datoteka:Languages Austria.svg|mini|Jezici u Ausriji]]

=== Jezik ===
Po članu 8 Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je maternji jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika tzv. ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih naroda (slovenskog, mađarskog i italijanskog jezika). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati zvanične državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.
=== Religija ===
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. maj 2009. godine]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog: 
* broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova, 
* pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu, 
* obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te 
* kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.

Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:
* organizovanje nastave religije i njeno financiranje od strane državnih organa,
* oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
* pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i 
* zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,

{|class=wikitable 
|-align="center" bgcolor="#00FF7F"
!colspan="2"| Priznate religije u Austriji
|- align=center
!width=160px| Religija !!width=100px|Broj članova <sup>1</sup>
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Rimokatolička crkva]] <sup>2</sup> ||align=right| 5.600.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Islam]] ||align=right| 515.914 <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/oesterreich/542461/index.do?from=simarchiv Članak u ''Die Presse'', 25. februara 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1.1.2009. godine] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Protestantizam]] ||align=right| 375.000 
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Grčka-pravoslavna crkva]] ||align=right| 175.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Jehovini svjedoci]] ||align=right| 23.200 
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Starokatolička crkva]] ||align=right| 14.500 
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Budizam]] ||align=right| 10.400
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Judaizam]] ||align=right| 8.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Istočne pravoslavne crkve]] ||align=right| 5.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Nova apostolska crkva]] ||align=right| 4.200
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Mormoni]] ||align=right| 2.250
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Metodisti]] ||align=right| 1.250
|}
<sup>1</sup> <small> Broj članova zasnovan na popisu stanovnistva 2001. godine </small> <br /> <sup>2</sup> <small> Broj na osnovu podataka iz 2007. godine </small>

=== Imigracija ===
{| class="wikitable"
!Rank
![[Nacionalnost]]
!Populacija
(1 januar 2019)
|-
|1
|{{ZID|Njemačka}}
|192,426
|-
|2
|{{ZID|Srbija}}
|121,348
|-
|3
|{{ZID|Turska}}
|117,231
|-
|4
|{{ZID|Rumunija}}
|112,684
|-
|5
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|95,839
|-
|6
|{{ZID|Mađarska}}
|82,712
|-
|7
|{{ZID|Hrvatska}}
|79,999
|-
|8
|{{ZID|Poljska}}
|63,429
|-
|9
|{{ZID|Sirija}}
|49,813
|-
|10
|{{ZID|Afganistan}}
|44,420
|-
|11
|{{ZID|Slovačka}}
|41,957
|-
|12
|{{ZID|Rusija}}
|32,576
|-
|13
|{{ZID|Italija}}
|30,909
|-
|14
|{{ZID|Bugarska}}
|29,920
|-
|15
|{{ZID|Kosovo}}
|25,549
|-
|16
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|23,372
|-
|17
|{{ZID|Slovenija}}
|20,168
|-
|18
|{{ZID|Iran}}
|14,469
|}

== Kultura ==
{{Glavni|Austrijska kultura}}
=== Muzika ===
{{Glavni|Austrijska muzika}}
U Austriji su rođeni mnogi slavni [[kompozitor]]i, među ostalima: [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], Johann Strauss [[Johann Strauss stariji|otac]] i [[Johann Strauss mlađi|sin]], [[Arnold Schönberg|Schönberg]], [[Anton Webern|Webern]] i [[Alban Berg|Berg]].

=== Nauka i filozofija ===
{{Glavni|Austrijska škola (ekonomija)}}
{{Glavni|Bečki krug}}
Treba spomenuti i slavne fizičare [[Ludwig Boltzmann|Boltzmanna]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingera]], filozofe [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] i [[Kurt Gödel|Gödela]], psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Freuda]], pisca [[Robert Musil|Musila]] i slikara [[Gustav Klimt|Klimta]].

=== Književnost ===
[[Austrijska književnost]] je književnost stvarana u Austriji, koja je uglavnom, mada ne isključivo, pisana na njemačkom jeziku. Neki naučnici govore o austrijskoj književnosti u užem smislu od 1806. godine, kada je Franc II raspustio Sveto rimsko carstvo i osnovao Austrijsko carstvo. Mnogo liberalnija definicija obuhvata sve književne radove napisane na teritoriji današnje i historijske Austrije, posebno kada su u pitanju autori koji su pisali na njemačkom jeziku. Tako je historija austrijske književnosti u sedam tomova autora Herberta Zemana i Frica Petera Knapa naslovljena Istorija književnosti u Austriji. Mora se uzeti u obzir da je austrijska književnost u tjesnoj vezi sa njemačkom književnošću, a granica između njemačke i austrijske književnosti je ta što je austrijska književnost porozna, zbog bogatih i kompleksnih kulturnih razmjena.

=== Slikarstvo ===
{{Glavni|Austrijsko slikarstvo}}
{{Glavni|Bečka secesija}}

=== Sport ===
S obzirom na brdoviti teren, alpsko skijanje je istaknuti sport u Austriji te je izuzetno vrijedna za gospodarski rast zemlje.Slični sportovi kao što su [[snowboarding]] je također su vrlo popularan. Austrijski sportaši: [[Annemarie Moser-Pröll]], [[Franz Klammer]], [[Hermann Maier]], [[Toni Sailer]], [[Benjamin Raich]], [[Marlies Schild]] i [[Marcel Hirscher]] , [[Armin Kogler]], [[Andreas Felder]], [[Ernst Vettori]], [[Andreas Goldberger]], [[Andreas Widhölzl]], [[Thomas Morgenstern]] i [[Gregor Schlierenzauer]] 
[[Datoteka:Wiener Schnitzel in Wachwitz (1).JPG|mini|[[Bečka šnicla]]|174x174piksel]]

=== Gastronomija ===
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), Saće (''Buhteln''), Savijača od jabuka (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), Salzburški žličnjaci (''Salzburger Nockerln''), Germknedle (''Germknödel'')
== Obrazovanje ==
=== Osnovno i srednje obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovni sistem u Austriji }}

=== Historija ===
[[Datoteka:Wien Schoenbrunn Rueckseite.jpg|desno|mini|250p|Dvorac Schönbrunn u [[Beč]]u]]U prošlosti je obrazovanje bilo privilegija visokih slojeva društva i zadaća vjerskih institucija i monaha, koji su podučavali ljude. 1774. godine potpisivanjem prvog Školskog pravilnika, [[Marija Terezija|Maria Theresia]] postavlja osnovu austrijskog školskog sistema, koji se širi carstvom i u svojim načelima ostaje nepromijenjen do danas. Pravilnik određuje šestogodišnje obavezno školovanje, upotrebu istovjetnih udžbenika i reguliranje obrazovanja učitelja. Prestolonasljednik Joseph II reformira školstvo i gradi škole. [[Franjo Josip I|Franz Joseph I]] 1848. godine formira prvo Ministarstvo javnog školstva, koje 1849. prerasta u Ministarstvo kulture i obrazovanja, danas Savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture. Kasnijim reformama 1869. godine, školska obaveza se sa šest produžava na osam godina, smanjuje se broj učenika u razredima, obrazovanje konačno prelazi u nadležnosti države i regulira se obrazovanje djevojčica, koje po drugačijem programu, apsolviraju osmogodišnje školovanje. Međutim, prva Ženska gimnazija bit će otvorena tek 1892. godine. Od 1901. bit će dozvoljeno da djevojke posjećuju neke fakultete. 1918. godine sekretar za obrazovanje pri Ministarstvu, Otto Glöckel, provest će značajnu reformu školstva, koja je na snazi i danas, da svako dijete, neovisno o polu i socijalnom statusu, treba imati optimalno obrazovanje. 1927. godine uvodi se viša osnovna škola za djecu od 10 do 14 godina. 1932. godine stupaju novi planovi na snagu. Tih godina već su 30% učenika djevojčice, a 5% nastavnog osoblja čine žene, uprkos činjenici da se učiteljice nisu smjele udavati. U vrijeme [[Nacizam|nacizma]], nakon 1938. godine, mogućnosti obrazovanja, naročito djevojkama, su ograničene. Školstvo je u potpunosti podređeno politiziranom i ideologiziranom sistemu, čiji je zadatak, između ostalog, širenje nacionalističkih ideja.

Sa krajem [[Drugi svjetski rat|rata]], pod upravom saveznih sila, u Austriji će biti zabranjeni svi prije važeći školski zakoni i planovi. Tek 1955. odlaskom saveznika, Austrija počinje sa vlastitom obrazovnom politikom, zasnovanom na starim tradicijama. 1962. godine novim odredbama, školska obaveza se produžava na devet godina. Za nastavnike je obavezno obrazovanje na Pedagoškoj akademiji. 1974. godine stupa na snagu Zakon o školstvu, koji je i danas na snazi. 1975. uvedena je koedukacija, a od 1979. se dječaci i djevojčice ne odvajaju na nastavi ručnog rada ili sporta u nižoj osnovnoj školi. 1982. ratificirana je Konvencija o uklanjanju svakog oblika diskriminacije žene. Od 1993. za učenike sa smetnjama u učenju postoji mogućnost da posjećuju integrativnu nastavu, znači zajedno sa ostalim učenicima. 2000. godine austrijski obrazovni sistem se po PISA studiji nalazi na sredini ljestvice evropskih zemalja, što nije zadovoljilo očekivanja. Od 2007. uređeno je obrazovanje nastavnika. Pedagoške akademije, Stručne Akademije, Religijski pedagoški instituti i Pedagoški instituti objedinjeni su u Pedagoške visoke škole. Ovdje se obrazuju i dalje školuju svi nastavnici, osim nastavnika viših škola, za koje je obavezno univerzitetsko obrazovanje.

=== Školska uprava ===
Zadaci Ministarstva obrazovanja su:

* osnivanje škole
* održavanje škole
* raspuštanje škole
* obrazovanje i dalje školovanje nastavnika
* nostrificiranje stranih diploma

U saveznim pokrajinama Ministarstvo zastupaju Pokrajinski školski savjeti. Nadležni su za:

* nadzor škola
* saveznu pomoć učenicima
* upravu saveznih škola i njihovih nastavnika

=== Školska obaveza ===
Nastava je obavezna za svu djecu koja u Austriji duže borave. Obaveza počinje sa septembrom one godine u kojoj dijete napuni šestu godinu starosti. Obavezno pohađanje nastave traje devet godina pohađanjem:

* državne škole
* privatne škole
* kućne nastave ili
* škole u inostranstvu.

Školsku obavezu u Austriji kao i ostalim zemljama [[Sveto Rimsko Carstvo|carstva]] uvela je [[Marija Terezija|Maria Theresia]] još [[1774.]] godine

=== Nastava maternjeg jezika ===
[[Datoteka:Maternji jezik.png|mini|270x270piksel|Procentualni udio učenika sa drugim maternjim jezikom u Austriji školske 2006/07.|alt=]]
U Austriji pohađaju školu djeca i mladi iz preko 160 zemalja svijeta. Više od 10% učenika s roditeljima kod kuće govori isključivo ili djelimično neki drugi jezik osim njemačkog. Zato se za učenike, čiji su roditelji ili oni sami stranci, oganizira nastava [[Maternji jezik|maternjeg]] jezika. Nastavu nudi Ministarstvo školstva, a prisustvo nastavi je dobrovoljno. Najveći broj učenika, koji za maternji imaju neki drugi jezik, govori [[Turski jezik|turskim]], zatim [[Bosanski jezik|bosanskim]], [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], [[Srpski jezik|srpskim]], [[Albanski jezik|albanskim]] i [[Rumunski jezik|rumunskim]] jezikom. Nastava se nudi u obaveznim školama, a u većim gradovima i na nivou srednjih škola. U školskoj 2006/07. godini iz [[beč]]kih škola su izašli prvi đaci koji su maturirali na maternjem, turskom jeziku. Nastava maternjeg jezika se obično nudi u popodnevnim satima, sa trajanjem od najmanje dva školska sata sedmično. Učešće na nastavi se bilježi u đačkim svjedodžbama potvrdom o prisustvu ili ocjenom. Na žalost su nastavnici koji izvode ovu nastavu često prepušteni vlastitoj maštovitosti, jer su materijali koje obezbjeđuje Ministarstvo često zastarjeli i nedovoljni. Pomoć matičnih država kroz ambasade i konzularna predstavništva je zanemariva. Interes roditelja i učenika, kojima je nastava namijenjena se kreće od pasivnosti do velike zainteresovanosti. Značajan broj je onih koji ponudu prihvaćaju, svjesni značaja i prednosti poznavanja drugih, pa i "malih" jezika.

== Turizam ==
Turizam je važan dio austrijske privrede, njezin udio je 9% u [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].  Godine 2007., ukupan broj turističkih noćenja je otprilike ista ljeti i zimi, s vrhovima u februaru te julu i augustu.
[[Datoteka:Wien, Stephansdom -- 2018 -- 3303.jpg|mini|Katedrala sv. Stjepana u Beču jedna od najposjećenijih građevina u Austriji]]
Austrija je zauzela 9. mjesto u svijetu po turističkom prihodu, s 18,9 milijarde dolara.  prema međunarodnim turističkim dolascima, Austrija je zauzela 12. mjesto s 20.08 milijuna turista.

[[Beč]] privlači najveći dio turista, i ljeti i zimi.  [[Salzburg]] primi oko petine noćenja turista u odnosu na Beč, te je drugo najposjećenije odredište u ljetnim mjesecima.  U zimskoj sezoni, brojna naselja u zapadnoj Austriji prestižu Salzburg po broju turističkih noćenja Sölden, Saalbach-Hinterglemm, Ischgl, Sankt Anton am Arlberg i Obertauern

== Također pogledajte ==

{{Div col|cols=3}}
* [[Portal:Austrija]]
* [[Salzburg (grad)]]
* [[Salzburg (pokrajina)]]
* [[Gradišće]]
* [[Koruška]]
* [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]
* [[Njemački jezik]]
* [[Franjo Ferdinand]]
* [[Alpe]]
* [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska monarhija]]
* [[ERSTE fondacija]]
* [[Filmska nagrada Austrijske filmske akademije]]
{{Div col end}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Austria}}
* [https://web.archive.org/web/20070121212837/http://www.austria.gv.at/ Službeni portal Austrije] 
* [http://www.winterreisen.de/ski_a.htm/ Informacije posjetiocima]
* [http://www.austria-tourism.at/ Austrijska turistička zajednica]
* [http://www.alpelino.com/de/winter/oesterreich ski Austrija]
* [http://volksgruppen.orf.at/hrvati ORF-redakcija za narodne grupe] 
* [https://web.archive.org/web/20060630201514/http://incubator.wikimedia.org/wiki/Wikipedia/bar/Hauptsaitn Wikipedia/bar]'''

== Reference ==
{{reference}}

{{Austrija po temama}}
{{Pokrajine Austrije}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Austrija]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1955.]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]