Izvorni kôd stranice Bugarska

{{Infokutija država|
| izvorno_ime        = Република България
| zvanično_ime       = Republika Bugarska
| ime_genitiv        = Bugarske
| zastava            = Flag of Bulgaria.svg
| grb                = Coat of arms of Bulgaria.svg
| karta              = EU-Bulgaria.svg
| službeni_jezik     = [[bugarski jezik|bugarski]]
| glavni_grad        = [[Sofija]]
| vrsta_prve_vlasti  = [[Spisak predsjednika Bugarske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast  = [[:bg:Румен Радев|Rumen Radev]] (Румен Радев)
| vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Bugarske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[:bg:Димитър Главчев|Dimitar Glavchev]] (Димитър Главчев)
| po_površini_na_svijetu = 105
| površina = 110.994
| procenat_vode = 2,16
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 106
| stanovnika = 6,875,040<ref>{{Cite web|title=Population and Demographic Processes in 2019 {{!}} National statistical institute|url=https://www.nsi.bg/en/content/18125/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%81%D1%81%D1%8A%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5/population-and-demographic-processes-2019|website=www.nsi.bg|access-date=29. 8. 2021|archive-date=18. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200618152312/https://www.nsi.bg/en/content/18125/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%81%D1%81%D1%8A%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5/population-and-demographic-processes-2019|url-status=dead}}</ref>(<small>procjena 2021</small>)
| gustoća = 63
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 139.
| bdp_ukupno = $174.998
| bdp_godina = 2021.
| po_broju_bdp_na_svijetu = 73.
| bdp_per_capita = $25.471
| hdi =<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.816
| hdi_godina = 2018.
| hdi_nivo = visok
| po_broju_hdi_na_svijetu = 58.
| gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>40<ref name="eurostatec" />
| gini_godina = 2020.
| najviša_tačka_ime = [[Musala (planina)|Musala]]
| najviša_tačka_metara = 2.925
| nezavisnost = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]<br />[[5. oktobar]], [[1908]].
| valuta = [[bugarski lev]]
| vremenska_zona = UTC+2
| himna = [[Mila Rodino]]<br><br>{{Center|[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]}}
| internetski_nastavak = [[.bg]]
| pozivni_broj = +359
|}}
'''Bugarska''' ({{Bg|България}}), zvanično '''Republika Bugarska''' ({{Bg|Република България}}), jeste [[suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i izlazi na [[Crno more]] na istoku. Sa ukupnom površinom od 110.994&nbsp;km<sup>2</sup>, ona je 16. država po površini u Evropi.

Organizirane [[prahistorija|prahistorijske]] kulture počele su se razvijati na području današnje Bugarske tokom [[neolit]]skog perioda. Tokom njene antičke historije na njenoj teritoriji živjeli su [[Trakija|Tračani]], a kasnije [[Ahemenidsko carstvo|Perzijanci]]<ref name="worthington" />, Grci i [[Rimsko carstvo|Rimljani]]. Nastanak ujedinjenih bugarskih zemalja veže se za osnivanje [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]] 681. koje je dominiralo većim dijelom istočnog Balkana te je djelovalo kao kulturno čvorište za [[Slaveni|Slavene]] tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Padom [[Drugo bugarsko carstvo|Drugog bugarskog carstva]] 1396. njena teritorija potpada pod vlast [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] koja je trajala gotovo petsto godina. Rusko-turski rat 1877/78. doveo je do nastanka treće bugarske države. Narednih godina vodila je nekoliko ratova sa susjednim državama, što je navelo Bugarsku da stane na stranu Njemačke u oba svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata 1946. postaje jednopartijska [[Socijalizam|socijalistička]] država kao dio sovjetskog istočnog bloka. U decembru 1989. vladajuća [[Komunistička partija Bugarske]] dozvolila je višestranačke izbore, što je na kraju odvelo Bugarsku tranzicijom u demokratiju i tržišnu ekonomiju.

Bugarsko stanovništvo od oko 7,3 miliona je pretežno urbanizirano i uglavnom koncentrirano u administrativnim centrima 28 bugarskih provincija. Većina komercijalnih i kulturnih aktivnosti je fokusirana na glavni i najveći bugarski grad, [[Sofija|Sofiju]]. Najrazvijenije oblasti ekonomije su teška industrija, elektroinženjering i [[poljoprivreda]], koje se oslanjaju na lokalne prirodne resurse.

Današnja politička struktura države određena je usvajanjem demokratskog [[ustav]]a 1991. godine. Bugarska je unitarna, parlamentarna republika sa snažnom političkom, administrativnom i ekonomskom centralizacijom. Članica je [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO]] saveza i [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], i jedna je od osnivača OSCE-a, a nestalni član Vijeća sigurnosti UN bila je tri puta.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bugarske}}
[[Datoteka:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg|200px|thumb|lijevo|Katedrala Aleksandra Nevskog u [[Sofija|Sofiji]]]]
Počeci bugarske državnosti vežu se za godinu 632. kada je osnovana [[Stara Velika Bugarska]] (''Patria Onoguria''). Od 6. vijeka [[Slaveni]] počinju pristizati na područje današnje Bugarske. Godine 678. kada je Bugarsko carstvo već propalo, Prabugari (Protobugari) na čelu sa Asparuhom doseljavaju na Balkansko poluostrvo. Zajedno sa preostalim tračkim i rimskim stanovništvom on osniva [[Prvo bugarsko carstvo]] (trajalo od 679. do 1018. a koje Bizantija priznaje 681). Vremenom se to carstvo proširilo na gotovo cijeli Balkan. Prva bugarska prijestolnica bila je [[Pliska]]. Time je Bugarska postala treća priznata država u Evropi i jedna od malobrojnih koja nije plaćala danak Istočnom rimskom carstvu. Stapanjem starosjedilačkog i pridošlog stanovništva nastao je današnji narod [[Bugari]].

Vladar Boris I prešao je 864. na bizantinsko hrišćanstvo. Njegov sin Simeon I (893-927) bio je jedan od najvažnijih vladara Bugara, porazivši Srbe, Mađare i Bizantince, osnovao je bugarski pravoslavni patrijarhat te je promovirao starobugarsku literaturu. Tokom njegove vladavine na carskom dvoru je nastalo i [[Ćirilica|ćirilično pismo]]. Simeon I je bio prvi vladar koji je nosio titulu cara, a sam sebe je nazivao ''Carem Bugara i Rimljana'' ("istočnih" Rimljana odnosno Bizantinaca). Pod dinastijom Komitopula [[Ohrid]] postaje bugarska prijestolnica, a carstvo od 972. do 1018. kroz naslijeđivanje potpada pod [[Bizantijsko carstvo]].

Od vladavine Borisa I u 9. vijeku, njegova država je bila izložena stalnom pokrštavanju iz [[Konstantinopolj]]a, zbog čega danas većina Bugara pripada pravoslavnoj crkvi. Pokrštavanje je dovelo do prvog kulturnog procvata u carstvu. U gradovima [[Preslav]], [[Pliska]] i [[Ohrid]] otvorene su škole, iz kojih se dalje širila starobugarska kultura i jezik na druge slavenske narode. Iako je bugarska kultura bila pod snažnim utjecajem Bizantije, ipak se može govoriti o "prvom južnoslavenskom utjecaju" i starocrkvenoslavenskom jeziku. Bugarska je dugo vremena bila vrlo moćno carstvo koje se u vojnom pogledu moglo mjeriti sa Bizantijskim. Tokom vladavine cara Petra I nastala je hrišćanska zajednica [[Bogumili|Bogumila]], koji se smatraju pretečama boraca protiv dogmi u crkvi, a koji su znatno utjecali i na pojavu [[Katari|katarskog]] pokreta u zapadnoj Evropi.<ref name="gecker" />

Braća Ivan Asen I i Petar IV iz dinastije [[Aseni|Asena]] u 12. vijeku su osnovali [[Drugo bugarsko carstvo]] sa Tarnovgradom ([[Veliko Tarnovo]]) kao novom prijestolnicom. Carstvo  je opstalo od 1186. do 1393. a najveći uspon i širenje doživjelo je pod vlašću cara Ivana Asena II. Prijestolnica Tarnovo postalo je novi kulturni, duhovni i politički centar jugoistočne Evrope. Savremenici su ga nazivali "novim [[Jerusalem]]om, Rimom i Konstantinopoljem istovremeno".<ref name="podskalski" /> Od tada nastaje i takozvani "drugi južnoslavenski utjecaj", koji se razvijao sve do početka osmanlijskih osvajanja u Evropi u 14. vijeku. Bježeći od Osmanlija, mnogi slavenski, a pretežno bugarski, naučnici i učitelji tarnovske škole (poput kasnijeg metropolita Kipriana) našli su utočište u tada osnaženoj moskovskoj Rusiji.

=== Osmanlijska vlast ===
[[Datoteka:MacedonianBulgarsDrivenIntoExile.jpg|thumb|lijevo|Bugarske izbjeglice iz Makedonije (1914)]]
Između 1393. i 1396. cijela današnja Bugarska pala je pod osmanlijsku vlast, koja je trajala narednih gotovo 500 godina. Godine 1444. pokušaj oslobađanja Bugarske koji je izvela poljsko-ugarska vojska pod komandom poljsko-ugarskog kralja Vladislava III u bici kod Varne nije uspio. Dio bugarskog stanovništva u narednim vijekovima prelazi na [[islam]]. Oko 1800. u Bugarskoj jača duhovno-nacionalni otpor stanovništva sa sve izraženijim zahtjevima za nezavisnost. Tada počinje i era bugarskog nacionalnog preporoda. Slično kao i kod tadašnjih sličnih pokreta u zapadnoj Evropi, došlo je do povezivanja antičkih i ranih bugarskih i bizantijskih tradicija, ali postojalo snažno suprostavljanje heleziniranju društva.

Krvavo gušenje aprilskog ustanka Bugara 1876. godine koji je podignut protiv Osmanlija, kao i ljutnja kršćanskih zemlja u Evropi dovela je do [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskog rata]] 1877/1878. godine. U tom krvavom ratu obje strane su pretrpile znatne gubitke. Nakon prelaska Dunava i planine Balkan tokom zime, ruska carska armija je ipak izvojevala pobjedu te je uspjela prodrijeti nadomak [[Istanbul]]a.

=== Moderna Bugarska ===
[[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] potpisanim 3. marta 1878. između Rusije i Osmanlijskog carstva, postavljeni su temelji moderne bugarske države. Sporazum je previdio davanje određene autonomije ugrubo području na kojem se prostiralo nekadašnje Drugo bugarsko carstvo.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="blamires" /> Druge velike slike su odmah odbacile taj sporazum zbog straha da bi tako [[Velika Bugarska|velika država]] na Balkanu mogla ugroziti njihove interese. Odredbe Sanstefanskog sporazuma izmijenjene su na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 13. jula 1878. kojim je određena mnogo manja država koja se sastojala iz Mezije i područja oko Sofije, ostavljajući veliki broj Bugara izvan granica nove države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile" /> Ta činjenica je u velikoj mjeri utjecala na formiranje bugarskog vojnog pristupa u međunarodnoj politici tokom prve polovine 20. vijeka.{{Sfn|Historical Setting}}

Kneževina Bugarska pobijedila je u [[Bugarsko-srpski rat|ratu protiv Srbije]] i 1885. priključila sebi poluautonomnu osmanlijsku teritoriju [[Istočna Rumelija|Istočnu Rumeliju]], proglašavajući nezavisnost od Osmanlijskog carstva 5. oktobra 1908.<ref name="Crampton" /> U godinama nakon proglašenja nezavisnosti, Bugarska jača u vojnom pogledu pa se u nekim izvorima spominje i pod nadimkom "balkanska Pruska".<ref name="dillonej" /><ref name="Pinon" />

[[Datoteka:Bulgarian soldiers with wire cutters WWI (contrasted).jpg|thumb|Prvi svjetski rat: Bugarski vojnici sijeku bodljikavu žicu koju su postavile snage Antante, prije napada]] 
Između 1912. i 1918. Bugarska je bila uključena u tri ratna konflikta: [[Prvi balkanski rat|Prvi]] i [[Drugi balkanski rat]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon velikog poraza u Drugom balkanskom ratu, Bugarska se ponovno našla na gubitničkoj strani kao rezultat njenog savezništva sa Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. I pored regrutiranja više od četvrtine svog stanovništva, bugarska armija u Prvom svjetskom ratu dosegla je do veličine od 1,2 miliona vojnika<ref name="Tucker" /><ref name="Broadberry" /> i ostvarila nekoliko važnih pobjeda, kao što su bitke kod Dorjana (1917) i Dobriča, ali je ipak 1918. morala kapitulirati. Kraj rata je donio velike teritorijalne gubitke, pored ubijenih 87.500 vojnika.<ref name="Casualty" /> Više od 253.000 izbjeglica došlo je u Bugarsku od 1912. do 1929. kao efekat tih ratova,<ref name="Mintchev 1999 124" /> dajući dodatni pritisak na već uništenu nacionalnu ekonomiju.<ref name="Rethinking" /> Politički nemiri poslije rata su bili posljedica teritorijalnih gubitaka i poraza, a doveli su do uspostave kraljevine pod autokratskom diktaturom [[Boris III, car Bugarske|cara Borisa III]] (1918-1943). Bugarska je ušla u [[Drugi svjetski rat]] 1941. na strani [[Sile Osovine|Sila Osovine]], ali je odbila učestvovati u [[Operacija "Barbarossa"|operaciji "Barbarossa"]] i spasila je svoje jevrejsko stanovništvo od deportacija u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Iznenadna smrt cara Borisa III u ljeto 1943. gurnula je zemlju u politička previranja, a nakon što je bilo očito da Njemačka gubi rat, komunistički partizanski pokret je počeo brzo dobijati na značaju. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] kasnije nije uspjela postići mirovni sporazum sa Saveznicima, a također nije udovoljila sovjetskom ultimatumu da istjera njemačke jedinice sa svoje teritorije, što je dovelo do ruske objave rata i invazije SSSR-a u septembru 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} Komunističko orijentirana Domovinska fronta je preuzela vlast, okončala učešće zemlje na strani Sila Osovine te se pridružila Saveznicima do kraja rata.<ref name="pavlovic" />

Prevrat (''socijalistička revolucija'' kako se zvao do 1989) koji je organizirala lijevo orijentirana organizacija ''Domovinski front'' 9. septembra 1944. doveo je do ukidanja monarhije, a jednostranačka narodna republika proglašena je tek 1946. godine.<ref name="concise" /> Bugarska je postala dio sovjetske sfere utjecaja pod vodstvom [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]] (1946–1949), koji je postavio temelje brze industralizacije staljinističke države koja je, poput SSSR-a, također imala vrlo represivnu vlast, a ubijene su i hiljade neistomišljenika.<ref name="Hanna Arendt Center" /><ref name="valentino" /> Do 1980tih BDP i BDP po glavi stanovnika je učetvorostručen, ali je ekonomija i dalje ostala ranjiva i osjetljiva na povećanja vanjskog duga, što je došlo do izražaja 1960, 1977 i 1980. godine. Iako je u zemlji bila planska privreda po uzoru na SSSR, predsjednik [[Todor Živkov]] je ipak vršio manje ''eksperimente'' sa određenim zakonima kojima se propagirala tržišna privreda. Vršene su i represije prema manjinskom stanovništvu turskog porijekla pokušavajući ih asimilirati u Bugare. Kampanja asimilacije počela je 1984. a uključivala je zatvaranje [[džamija]] i prisiljavanje etničkih Turaka da uzmu slavenska imena.

Pod utjecajem raspada istočnog bloka, 10. novembra 1989. [[Komunistička partija Bugarske]] je odustala od svog političkog monopola, Živkov je dao ostavku, a Bugarska počela postepenu tranziciju u parlamentarnu demokratiju. Prvi slobodni izbori održani su u junu 1990. a pobijedila je Socijalistička partija Bugarske. Reformski paket je usvojen 1997. a tek od 2001. ekonomski, politički i geopolitički uslovi su se počeli popravljati. U NATO savez primljena je 2004. a u Evropsku uniju 2007. godine.S

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Bugarske}}
Bugarska je [[suverena država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i Crnim morem na istoku. Veći dio sjeverne granice sa Rumunijom, do grada [[Silistra]], formira rijeka [[Dunav]]. Površina Bugarske iznosi 110.879&nbsp;km<sup>2</sup>, nešto je veća od [[Island]]a ili [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke savezne države]] [[Tennessee]]. S obzirom na relativno manju površinu, Bugarska ima veliki broj topografskih karakteristika. Čak i na manjim površinama države, reljef se može podijeliti na ravnice, planine, brda, planine, slivove, klisure i duboke riječne doline. Geografski centar Bugarske nalazi se kod Uzane, zimskog odmarališta.

{{dvostruka slika|left
| Pirin-mountains-Bansko.jpg|185px|Oilcape.jpg|185px|Pirinske planine<br> u zapadnoj Bugarskoj|Rt ''Maslen nos''<br> na obali Crnog mora
}}
[[Datoteka:Bulgaria-geographic map-en.svg|mini|264x264piksel|Topografska karta Bugarske]]
Bugarska se odlikuje značajnom raznolikošću pejzaža, od snježnih vrhova u Rilu, Pirinu i planine Balkan do blage i sunčane obale Crnog mora; od tipično kontinentalne Dunavske ravnice na sjeveru do jakog mediteranskog klimatskog utjecaja u dolinama historijske regije [[Makedonija (regija)|Makedonije]], u najjužnijem dijelu [[Trakija (regija)|Trakije]]. Najveći dio Bugarske nalazi se unutar pojasa umjerene kontinentalne klime, sa planinskom klimom u području najviših planina i [[Suptropi|subtropskom klimom]] u najjužnijim regijama.

Posjeduje gustu riječnu mrežu, ali sa izuzetkom rijeke Dunav, [[Rijeka|rijeke]] su uglavnom su kratke i sa malim protokom vode. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 670&nbsp;mm. Kišne padavine su slabije u nizinama a obilnije u planinama. Najsušnije područje je Dobrudža u sjeveroistočnom dijelu Dunavske ravnice (sa količinom padavina od 450&nbsp;mm), dok su najobilnije padavine izmjerene u području gornjeg toka rijeke Ogosta, na planinama zapadnog dijela Balkana (2293&nbsp;mm).

Prostire se unutar šest [[Zemlja (planeta)|Zemljinih]] ekoregiona paleoarktičke ekozone: Balkanskih mješovitih šuma, Rodopskih planinskih mješovitih šuma, Euksinsko-kolhijske širokolisnih šuma, Egejsko-zapadnoturskih sklerofilnih i mješovitih šuma, Lesostepe i Pontijsko-kaspijskih stepa.

=== Granice i teritorija ===
Državne granice Bugarske su ukupne dužine od 1.867 [[km]] od čega je 1.181&nbsp;km kopnene a preostalih 686&nbsp;km su pomorske i riječne granice. Dužina crnomorske obale iznosi 378&nbsp;km.

Sjeverna granica sa Rumunijom iznosi 609&nbsp;km. Najveći dio te granice formira rijeka Dunav u dužini od 470&nbsp;km, od ušća rijeke Timok na zapadu do grada [[Silistra]]. Kopneni dio granice s Rumunijom, od grada Silistra do Crnog mora iznosi 139&nbsp;km. U graničnom pojasu rijeke Dunav postoji 48 bugarskih i 32 rumunska riječna ostrva. Najveće od njih je [[ostrvo]] Belene (41&nbsp;km<sup>2</sup>) i pripada Bugarskoj.

Istočna granica Bugarske je ustvari crnomorska obala Bugarske i proteže se od [[rt]]a Sivriburun do ušća rijeke Rezovo na jugu. Bugarsko priobalje čini desetinu ukupne obale Crnog mora a uključuje i dva značajna [[zaliv]]a: Varnski i Burgaški zaliv, oba nazvana po gradovima koji se nalaze u blizini.

Južna granica je dužine 752&nbsp;km, od čega 259&nbsp;km sa Turskom i 493&nbsp;km sa Grčkom. Granica između Bugarske i Turske se prostire od ušća rijeke Rezovo na istoku, preko planine Strandža, prelazi rijeku Tundžu i završava na rijeci Marica, u blizini naselja Kapitan Andreevo. Na bugarsko-turskoj granici postoje tri granična prijelaza. Granica sa Grčkom se prostire od Kapitan Andreeva preko nekoliko grebena planine [[Rodopi]], uglavnom slijedeći sliv rijeke Arda i Vacha na bugarskoj strani, prolazi planinom Slavjanka, prelazi rijeku [[Struma]] i završava na vrhu Belasice, na vrhu Tumba, tromeđi Bugarske, Grčke i Makedonije.

Od vrha Tumba započinje zapadna granica Bugarske od toga 165&nbsp;km sa Makedonijom i 341&nbsp;km sa Srbijom.

=== Hidrografija ===
Bugarska ima gustu mrežu od oko 540 rijeka, ali sa značajnim izuzetkom Dunava, većina vodotoka ima kratku dužinu i nizak vodostaj. Riječna mreža je najgušća u planinskim oblastima, a najrjeđa u Dobrudži, Dunavskoj ravnici i na području Gornjotrakijske ravnice. Površina Bugarske se dijeli na dva sliva: [[Crno more|Crnomoski sliv]] (57% teritorije Bugarske i 42% rijeka) i [[Egejsko more|Egejski sliv]] (43% teritorije i 58% rijeka).

Planina Balkan je razdjelnica ova dva sliva. Sjeverno od ove planine je crnomorski sliv gdje većinu vode odvodi Dunav. S ovog područja Dunav odvodi oko 4% od svoje ukupne vodene mase. Širina Dunava na sjevernoj granici Bugarske iznosi između 1,6 i 2,4&nbsp;km. Najveći priliv vode se javlja tokom maja. Najduža rijeka koja se u potpunosti nalazi na bugarskoj teritoriji je rijeka Iskar, dužine 368&nbsp;km i slivnog područja od 8.640&nbsp;km<sup>2</sup> i jedina je podunavska rijeka Bugarske koja ne izvire na Balkanu već ispod padina planine Rila. Ova rijeka prolazi kroz predgrađe Sofije, presjeca Balkan i na svom toku do Dunava formira spektakularnu klisuru dužine 163&nbsp;km.

Ostale značajnije [[Pritoka|pritoke]] Dunava su: Lom, Ogosta, Vit, Osam i Jantra. Najduža rijeka koja se direktno ulijeva u Crno more je rijeka Kamchiya, dužine 254&nbsp;km.

=== Klima ===
Bugarska ima vrlo dinamičnu klimu, koja je rezultat njenog položaja kao mjesto ukrštanja [[sredozemno more|sredozemnih]] i kontinentalnih zračnih masa i efekata prepreke u vidu njenih brojnih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=4}} Sjeverna Bugarska je u prosjeku 1&nbsp;°C hladnija i prima 200&nbsp;mm više padavina godišnje od područjima južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude znatno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura bila je -38,3&nbsp;°C dok je najviša bila 45,2&nbsp;°C.<ref name="meteorologyclimate" /> Prosječna količina padavina iznosi oko 630&nbsp;mm, a varira između 500&nbsp;mm koliko pada u Dobruđi do više od 2500&nbsp;mm u planinama. Kontinentalne zračne mase donose tokom zime i znatne količine snijega.{{Sfn|Climate}}

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Bugarske]] se sastoji od tri jednaka vodoravna polja, [[Bijela|bijele]] (vrh), [[Zelena|zelene]], i [[Crvena|crvene]] boje.

Bijela predstavlja mir, zelena plodnost bugarskih zemalja, a crvena hrabrost naroda.

Prvobitno su korištene panslavenske boje izvedene iz boja [[Zastava Rusije|ruske zastave]]. Središnja pruga bila je [[plava]] kao na [[Zastava Rusije|zastavi Rusije]]. Ipak, nakon sticanja nezavisnosti [[1878]]. godine plava je promijenjena u zelenu jer se Bugarska razvijala kao poljoprivredna zemlja. Zastava Istočne Rumelije, nekadašnje turske pokrajine, a sada dijela Bugarske, izvorno se također sastojala od tih boja.

U periodu [[Komunizam|komunizma]] na zastavi je s lijeve strane bijelog polja bio [[grb]] koji je [[1989]]. uklonjen. Na njemu je bio lav okružen vijencem pšenice ispod crvene zvijezde petokrake i iznad vrpce na kojoj su pisale godine: [[681]]., godina osnivanja prve bugarske države, i [[1944]]., godina u kojoj je pučem uspostavljena komunistička vlast.

=== Grb ===
[[Grb Bugarske]] је usvojen [[1997]]. godine. Ovo је prvi grb koji je Bugarske koristila od završetka ere [[Komunizam|komunizma]] početkom devedesetih godina XX vijeka. Dogovor oko grba je bio izvor velike kontroverze u bugarskoj vladi i parlamentu zbog rasprava različitih političkih partija oko elemenata grba. Poslije sedmogodišnje rasprave u javnosti i u skupštini, usvojen je konačan oblik bugarskog grba.

Grb ima dva lava koji drže štit na kome je prikazan treći lav. Iznad štita je kruna bugarskog cara Ivana Asena II. Ispod štita je na [[Bugarski jezik|bugarskom]] ispisan nacionalni moto, '''"Jedinstvo daje snagu"''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: '''"Съединението прави силата"''').

Kruna iznad štita, i samim tim iznad lava na štitu nije kruna posljednje bugarske monarhije, već druge bugarske monarhije ([[1185]] - [[1396]]). Ovo Drugo Bugarskog Carstvo su uspostavila braća Petar i Asen, nakon što je Bugarska oslobođena od [[Bizantija|bizantijske]] kontrole, a prije nego što je pala pod [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijsku]] vlast.

=== Himna ===
{{Glavni|Mila Rodino}}
[[Mila Rodino]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Мила Родино; [[Bosanski jezik|bosanski]]: Mila domovino) jest nacionalna himna Bugarske. Bazira se na muzici i tekstu pjesme "Gorda Stara planina", koju je napisao Cvetan Radoslavov nakon što je otišao u Srpsko-bugarski rat 1885. Kao himna usvojena je 1964.

=== Pasoš ===
[[Pasoš Bugarske]] putna je isprava koja se državljanima Bugarske izdaje za putovanje i boravak u inozemstvo, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inozemstvu, putna isprava služi za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu Bugarske. Pasoš Republike Bugarske se izdaje za neograničen broj putovanja.

== Vlada ==
[[Datoteka:Bulgarian-parliament-imagesfrombulgaria.JPG|250px|thumb|lijevo|Zgrada Bugarskog [[parlament]]a]]
Bugarska je parlamentarna demokratija u kojoj funkciju najvišeg izvršnog organa vlasti obavlja premijer.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Politički sistem ima tri organa vlasti: zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a univerzalno pravo glasa imaju svi građani stariji od 18 godina. [[Ustav Bugarske]] također propisuje mogućnosti direktnog demokratskog glasanja.<ref name="DD-Navi" /> Izbore u zemlji nadgleda nezavisna Centralna izborna komisija koja uključuje članove svih većih političkih stranaka. Da bi učestvovale na državnim izborima, stranke se moraju prijaviti izbornoj komisiji.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} U većini slučajeva, premijer postaje vođa stranke koja osvoji najveći broj glasova na izborima, mada to nije pravilo.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}}

Predstavnici političkih stranaka izabranih na izborima učestvuju u radu Nacionalne skupštine, koja se sastoji iz 240 zastupnika izabranih na četvorogodišnji mandat na direktnim izborima. Nacionalna skupština ima ovlasti da donosi zakone, odobrava [[budžet]], raspisuje predsjedničke izbore, bira i otpušta premijera zemlje i druge ministre, proglašava ratno stanje, šalje vojnike izvan zemlje i ratificira međunarodne sporazume i ugovore. Predsjednik Bugarske je državnik i vrhovni komandant oružanih snaga, te ima ovlasti da vrati zakonske prijedloge u daljnju raspravu iako parlament može preglasati predsjednički [[veto]] prostom većinom glasova svih članova parlamenta.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}}

Na predsjedničkim izborima 2011. u Bugarskoj izabran je predsjednik [[Rosen Plevnelijev]] iz stranke GERB (''Građani za evropski razvoj Bugarske'') koji je osvojio 52,5% glasova u drugom krugu izbora gdje se suočio sa protivkandidatom Ivajlom Kalfinom iz Socijalističke stranke Bugarske koji je osvojio 47,5% glasova.<ref name="plevne2" />

Bugarska primjenjuje uobičajeni građanski pravni sistem.<ref name="pravnisistem" /> Sudski sistem nadgleda Ministarstvo pravde. Vrhovni administrativni sud i Vrhovni sud za poništenja su najviše instance sudova za žalbe a oni i nadgledaju provođenje zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} Vrhovno sudsko vijeće upravlja sistemom i postavlja sudije. Bugarski sudski sistem, zajedno s drugim institucijama u državi i dalje su među najneefikasnijim i najviše [[Korupcija|korumpiranim]] u Evropi.<ref name="sdebnata" /><ref name="legalsistem2" /><ref name="perceived" /><ref name="stepsdown" />

== Vojska ==
[[Bugarska vojska]] ( Bug. ''Bugarska vojska'' ) je oružana formacija Republike Bugarske . Glavni zapovjednik Republike Bugarske je Rosen Plevneliev . Ministarstvo obrane nadležno je za civilnu kontrolu i političku upravu, dok je Glavni vojni štab zadužen za vojnu upravu. Operativni elementi oružanih snaga Bugarske su: Bugarska kopnena vojska , Bugarska mornarica i Bugarske zračne snage .

Slava bugarske vojske je sveti George ( 6. maja ) koji je u Bugarskoj također nacionalni praznik.

Nakon što je u aprilu 2004. postala članica [[NATO]]- a , bugarsko Ministarstvo obrane pokrenulo je plan (poznat kao PLAN 2004) kojim se započeo proces smanjenja, modernizacije i reorganizacije bugarske vojske, čime je broj pripadnika bugarske vojske smanjen na 50 000. Od 1. januara 2008. ukinuta je vojna služba u Bugarskoj, što Bugarsku vojsku čini 100% profesionalnom

== Administrativne podjele ==
[[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|230p|Oblasti Bugarske]]
{{Glavni|Oblasti u Bugarskoj}}

Od 1999. godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Prije toga je bila podijeljena na 9 oblasti. Oblasti su dobile ime po glavnom i najvećem gradu u toj oblasti. Tih 28 oblasti su:

{|
|
*[[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]] 
*[[Oblast Burgas|Burgas]] 
*[[Oblast Ćustendil|Ćustendil]]
*[[Oblast Dobrič|Dobrič]] 
*[[Oblast Gabrovo|Gabrovo]] 
*[[Oblast Haskovo|Haskovo]] 
*[[Oblast Jambol|Jambol]] 
|
*[[Oblast Krdžali|Krdžali]]
*[[Oblast Loveč|Loveč]] 
*[[Oblast Montana|Montana]] 
*[[Oblast Pazardžik|Pazardžik]] 
*[[Oblast Pernik|Pernik]] 
*[[Oblast Pleven|Pleven]] 
*[[Oblast Plovdiv|Plovdiv]] 
|
*[[Oblast Razgrad|Razgrad]] 
*[[Oblast Ruse|Ruse]] 
*[[Oblast Silistra|Silistra]]
*[[Oblast Sliven|Sliven]] 
*[[Oblast Smoljan|Smoljan]] 
*[[Oblast Sofija|Sofija]] 
*[[Sofija|Sofija-grad]] 
|
*[[Oblast Šumen|Šumen]] 
*[[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]] 
*[[Oblast Trgovište|Trgovište]] 
*[[Oblast Varna|Varna]] 
*[[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]]
*[[Oblast Vidin|Vidin]] 
*[[Oblast Vraca|Vraca]] 
|}
[[Datoteka:Blacksea-bg-beach-dinev.jpg|thumb|250px|desno|Izlaz Bugarske na [[Crno more]]]]

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bugarske}}
[[Datoteka:SeloVrata.jpg|200px|thumb|lijevo|Selo Vrata u Bugarskoj]]
Bugarska ima tržišnu ekonomiju u razvitku,<ref name="Levinson" /> u gornjoj sredini prihodovnog raspona,<ref name="worldbank" /> gdje privatni sektor daje više od 80 posto [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref name="cbj2002" /> Počev od pretežno poljoprivredne zemlje sa većinskim seoskim stanovništvom 1948. godine, do 1980tih Bugarska se pretvorila u industrijsku privredu sa naučnim i tehnološkim istraživanjima kao glavnim prioritetima njenih [[budžet]]skih izdataka.<ref name="Latec" /> Gubitak tržišta zemalja SEV-a ([[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]) 1990tih i kasnija privredna ''šok terapija'' planskog privrednog sistema prouzrokovala je nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, da bi potom uslijedio potpuni ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies" /><ref name="Econsur" /> Nekoliko godina kasnije, bugarska privreda se uglavnom oporavila tokom perioda brzog rasta,<ref name="Economies"/> ali su prosječne plaće ostale jedne od najnižih u Evropskoj uniji sa 885 leva (453 €) prema pokazateljima iz novembra 2015.<ref name="Average" /> Bugarska vlada je u decembru 2015. objavila da će od 2016. minimalna plata iznositi 420 leva.<ref name="24chasa" /> Više od petine radne snage zaposleno je sa najnižom plaćom od jednog € po satu.<ref name="sixe" /> Međutim, plaće donose samo polovinu dohotka u prosječnom domaćinstvu,<ref name="Households" /> zbog vrlo raširene sive ekonomije na koju prema procjenama otpada gotovo 32% BDP-a.<ref name="shadow" /> Bugarski [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku (izražen po paritetu kupovne moći) iznosi oko 47% od prosjeka EU, prema podacima [[Eurostat]]a iz 2013. godine,<ref name="tec00114" /> dok troškovi života iznose oko 48% evropskog prosjeka.<ref name="tec00120" /> Državna valuta je [[bugarski lev|lev]], koji je vezan za [[euro]] sa nepromjenjivim kursem od 1,95583 leva za 1 euro.<ref name="StExternalSector" /> Bugarska nije članica eurozone i odbacila je planove o prelasku na euro.<ref name="idUSBRE8820K" />

== Stanovništvo ==
{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="4" style="float:right; margin:2em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;"
|-
!- style="background:lightgrey;" colspan="2" align="center" |Broj stanovnika po godinama<ref name="popis2011" />
|-
!- align="center"|Godina !!align="center"| Broj <br> stanovnika 
|-
| [[1900]]. || align="right" | 3.744.283
|-
| [[1905]]. || align="right" | 4.035.575
|-
| [[1910]]. || align="right" | 4.337.513
|-
| [[1920]]. || align="right" | 4.846.971
|-
| [[1926]]. || align="right" | 5.478.741
|-
| [[1934]]. || align="right" | 6.077.939
|-
| [[1946]]. || align="right" | 7.029.349
|-
| [[1956]]. || align="right" | 7.613.709
|-
| [[1965]]. || align="right" | 8.227.866
|-
| [[1975]]. || align="right" | 8.727.771
|-
| [[1985]]. || align="right" | 8.948.649
|-
| [[1992]]. || align="right" | 8.487.317
|-
| [[2001]]. || align="right" | 7.928.901
|-
| [[2011]]. || align="right" | 7.364.570
|-
| [[2021]]. || align="right" | ~6.500.000
|}
Bugarska je prema podacima iz 2005. imala oko 7,72 miliona stanovnika, a [[gustoća naseljenosti]] iznosila je oko 70 stanovnika/km<sup>2</sup>. Najveći dio stanovništva živi u gradovima južno od planine Balkan. U posljednjih nekoliko godina broj stanovnika je u padu, u 2001. pad je iznosio 1,14 posto, krajem 2008. pad je bio 0,43% dok se početkom 2011. broj stanovnika smanjio za 0,7%. Očekivana starost stanovništva prema procjenama [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] iznosila je 69 godina za muškarce i 76 godina za žene.

Prema podacima popisa 2011. u Bugarskoj je živjelo 7.364.570 stanovnika.<ref name="popis2011" /> U periodu od 2001. do 2011. zemlju je napustilo 175.244 osoba, a koji su se odselili uglavnom u zapadnoevropske zemlje, najviše u [[Španija|Španiju]], [[Italija|Italiju]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Samo dvije provincije: oblast glavnog grada Sofije (+120.749 stanovnika) i oblast Varna (+13.061 stanovnik) te četiri grada: [[Sofija]], [[Varna]], [[Burgas]] i [[Veliko Tarnovo]] zabilježili su porast broja stanovnika u tom periodu.<ref name="popis2011" /> Četiri provincije ([[Sofija (provincija)|grada Sofije]], Burgas, Varna i oblast Plovdiv) imaju više od 400.000 stanovnika. Oko 39,2% stanovništva živi u devet općina, od kojih svaka ima više od 100 hiljada stanovnika. U 60 općina broj stanovništva iznosi manje od 6 hiljada. Prema podacima popisa, u Bugarskoj je bilo 255 gradova i 5.047 sela. 5.339.001 osoba ili 72,5% stanovnika je živjelo u gradovima, dok je 2.025.569 stanovnika ili 28,9% živjelo na selu. Oko 33,6% stanovništva živi u sedam najvećih gradova.

Prema starosti, oko 15,3% stanovnika bilo je do 15 godina starosti. Stopa fertilnosti iznosi oko 1,3 djeteta po ženi. Statistički najmlađe stanovništvo živi u provinciji Burgas (14,7%) i Sliven (17,2%); dok su najstariji stanovnici provincija Vidin (26,5%), Montana i Gabrovo (24%) i Loveč (23,3%).

=== Narodi ===
Prema popisu 2011. 84,8% stanovnika Bugarske bili su etnički [[Bugari]]; 8,8% [[Turci]] i 4,9% [[Romi]]. Osim toga, prema popisu u Bugarskoj je živjelo 9.978 Rusa, 6.552 Armena, 3.684 [[Vlasi|Vlaha]] (na sjeveru Rumuni, a na jugu Arumuni) te [[Pomaci]], Bugari islamske vjeroispovijesti koji pričaju [[bugarski jezik]].<ref name="popis2011" /> Približno četvrtina odnosno trećina današnjeg bugarskog stanovništva su potomci bugarskih izbjeglica iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] (Makedonski Bugari) i [[Trakija (regija)|Trakije]] (Trački Bugari).<ref name="HWST" />

{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#228B22|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#C154C1|boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba1=59.5|cifra_stuba2=9.3|cifra_stuba3=7.9|cifra_stuba4=0.9|cifra_stuba5=0.7|cifra_stuba6=21.8|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba2=Nije religiozna|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba6=Neizjašnjeno|maks=100|naslov=Religije u Bugarskoj (2011)}}

I pored ove historijske udaljenosti, ove grupe aktivno učestvuju u kulturnom i političkom životu zemlje. Naprimjer, Pokret za prava naroda i slobodu (DPS), koji su pretežno podržavali Bugari turskog i muslimanskog porijekla, učestvovao je u dvije koalicijske vlade 2001. i 2009. godine. Turska manjina je prema popisu iz 2001.<ref name="nisbg" /> posebno brojna u provincijama [[Krdžali (provincija)|Krdžali]], Razgrad, Trgovište, Silistra i Šumen. Pomaci su najviše zastupljeni u provinciji Smoljan.<ref name="nsieth" /> Kao reakcija na rastući utjecaj ovih manjina 2005. je formirana nacionalistički usmjerena Ataka stranka.

=== Jezik ===
U skladu sa članom 3. Ustava Bugarske iz 1991. službeni jezik je [[bugarski jezik|bugarski]]. Prema članu 36. Ustava, učenje i korištenje bugarskog jezika je pravo i obaveza svih državljana Bugarske. Oni državljani kojima je maternji jezik neki drugi, imaju dodatno pravo učiti i koristiti također i svoj jezik. Zakonskom regulativom se može odrediti u kojim slučajevima se mora koristiti isključivo službeni jezik. U Bugarskoj se kao jezici manjina uglavom koriste [[turski jezik|turski]], romski i [[armenski jezik]]. Međutim, turski jezik koji se koristi u Bugarskoj je zapravo jedno narječje turskog koje se znatno razlikuje od standardnog turskog u matici a karakteristično je u leksičkom smislu po velikom utjecaju bugarskog.<ref name="janic" /> U Bugarskoj se zvanično koristi bugarsko [[ćirilica#Bugarski|ćirilično pismo]].

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Bugarskoj
| ime_države_u_lokativu = Bugarskoj
| drž_ref = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Bugarskoj
| class = nav
| int_ime = Oblasti
| int_link = 
| grad_1 = Sofija | int_1 = Sofija | stan_1 = 1.204.685 | img_1 = StGeorgeRotundaSofia.JPG
| grad_2 = Plovdiv | int_2 =Oblast Plovdiv{{!}}Plovdiv | stan_2 = 338.153 | img_2 = Roman Theatre Plovdiv.jpg
| grad_3 = Varna | int_3 =Oblast Varna{{!}}Varna | stan_3 = 334.870 | img_3 = Cathedral at christmas in Varna, Bulgaria.jpg
| grad_4 = Burgas | int_4 =Oblast Burgas{{!}}Burgas | stan_4 = 200.271 | img_4 = Burgas center galleryfull-world66.jpg
| grad_5 = Ruse | int_5 =Oblast Ruse{{!}}Ruse | stan_5 = 149.642
| grad_6 = Stara Zagora | int_6 =Oblast Stara Zagora{{!}}Stara Zagora | stan_6 = 138.272
| grad_7 = Pleven | int_7 =Oblast Pleven{{!}}Pleven | stan_7 = 106.954
| grad_8 = Sliven | int_8 =Oblast Sliven{{!}}Sliven | stan_8 = 91.620
| grad_9 = Dobrič (Bugarska){{!}}Dobrič | int_9 =Oblast Dobrič{{!}}Dobrič | stan_9 = 91.030
| grad_10 = Šumen | int_10 =Oblast Šumen{{!}}Šumen | stan_10 = 80.855
}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Bugarska nosnja.jpg|mini|Bugarska nošnja]]
Tradicionalna bugarska kultura sadrži pretežno [[tračani|tračko]], [[slaveni|slavensko]] i [[prabugari|prabugarsko]] naslijeđe, a pored toga primijetan je utjecaj i [[Antička Grčka|antičke Grčke]], [[Rimsko carstvo|Rimljana]], [[Osmanlije|Osmanlija]], [[Perzija]]naca i [[Kelti|Kelta]].<ref name="nationalgeographic" /><ref name="Koch" /><ref name="Daithi" /> Devet historijskih i prirodnih objekata je upisano na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak UNESCO-ove Svjetske baštine]]: [[Madarski konjanik]], trački grobovi u Sveštari i Kazanluku, crkva Bojana, manastir Rila, [[Ivanovske crkve u stijenama]], [[nacionalni park Pirin]], prirodni rezervat Srebarna i antički grad [[Nesebar]].<ref name="unescowhc" />

[[Nestinarstvo]], ritualni ples oko [[vatra|vatre]] tračkog porijekla,<ref name="folkcustoms" /> uključen je u spisak UNESCO-ovog nematerijalnog kulturnog naslijeđa.<ref name="nestinar2" /> Vatra je jedan od nezamjenjivih elemenata bugarskog folklora, korištena da otjera zle duhove i izliječi bolesti. Bugarski folklor personificira bolesti u vidu vještica, a u njemu je prikazan veliki broj izmišljenih stvorenja poput zmajeva (''змей''), samodiva (vila, ''Самодиви'') i karakondžula (''Караконджул'').<ref name="Jessica" /> Neki od rituala i običaja protiv ovih duhova i stvorenja preživjeli su i do danas te se i danas ponegdje izvode, a najpoznatiji su kukeri i survakari.<ref name="Masquerade" /> [[Martenica]] se također često obilježava (baba Marta).<ref name="martenitsanews" />

=== Kazalište i film ===
Počeci bugarskog kazališnog života sežu u sredinu 19. stoljeća u obliku amaterskih predstava u školama i čitaonicama. Osnovana su društva ljubitelja kazališne umjetnosti za koja pišu komade Save I. Dobroćudni , dobri vojnici i Vasil Drumev . Nakon 1878. god . godina ta društva prerastu u profesionalne pozorišne skupine. Međunarodno pozorište u [[Luksemburg]]u ( bug. ''Međunarodno pozorište Luksemburg'' ) osnovano je u Plovdivu 1881. godine , a igra predstava pod vodstvom Stefana Popova ,  i predstave grčkih i armenskih obitelji iz Carigrada . U Sofiji se 1888 . Gradsko pozorište u Plovdivu podignuto je Kazalište "Osnova" ( bug. ''Kazalište "Osnova"'' ) u kojem se daju dramske i muzičke predstave.  Dekretom princa Ferdinanda u Sofiji 1907 . Danas je otvoreno Bugarsko narodno kazalište ( Bug. ''Bulgarian National Theatre'' ), koje je danas najstarija sačuvana građevina bugarske pozorišne umjetnosti.  Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sofija je dobila još dva pozorišta: [[pozorište]] naroda i pozorište komedije i gradska kazališta imaju: [[Plovdiv]], Ruse , Varna , Vidin , Pleven i Burgas . Osnovano je iizvedenonacionalno putničko kazalište ''Teatro Roma'' na [[Romski jezik|romskom jeziku]]. Među pozorišnim redateljima su: Willie Cankov , Leon Daniel , Metodi Andonov .

Prvo javno prikazivanje filma u Bugarskoj održano je 11. decembra 1896. godine . profesora Melinsona u prostorijama hotela Makedonija u Sofiji.  Strani se filmovi redovito prikazuju od 1897,  a 1908. otvoreno je prvo veliko kino.  Prvi dugometražni film Bugarski je Gallant snimljen je 1915., a režirao ga je Vasil Gendov .  Pored Gendova , među pionirima bugarskog filma nalaze se Boris Grezhov , Vasil Bakardzhiev , Petar Stoychev i Alexander Vazov .

Od 1948. godine, filmska industrija nacionalizirana je za širenje nove ideologije.  Tijekom sovjetske ere , između 1945. i 1990., većina priča iz bugarskih filmova odnosila se na društvene drame koje su se odnosile na urbano raseljavanje, egzistencijalizam i romantiku. To je ujedno bilo razdoblje razvoja animiranog filma.  Među filmovima koji su ostvarili zavidan međunarodni uspjeh nalaze se ''Privezani balon'' (1967) Binko Željazkove , ''Kozji rog'' (1972) Metodi Andonova , ''Prednost'' (1977) Georgija Dyulgerova , ''Svačija ljubav'' (1979) ''Kožne cipele neznanog junaka'' Borislav Saraliev .(1979) Rangela Valchanova , ''Sve za ljubav'' (1986.) Nikolaj Volev i ''Ponedjeljak ujutro'' (1988) Irine Aktashove i Krista Piskova .

=== Muzika ===
[[Muzika u Bugarskoj]] odnosi se na sve oblike muzike povezane sa državom Bugarskom, uključujući klasičnu, narodnu, popularnu muziku i druge oblike.[[Klasična muzika|Klasičnu muziku]], [[Opera (muzika)|operu]] i [[balet]] predstavljaju skladatelji [[Emanuil Manolov]], [[Pančo Vladigerov]] i [[Georgi Atanasov]] te pjevači [[Ghena Dimitrova]], [[Mariana Paunova]], [[Boris Hristov]], [[Raina Kabaivanska]] i [[Nicolai Ghiaurov]]. Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije dobio je nagradu Grammy 1990. godine. Ansambl Filipa Kuteva, prvi od bugarskih narodnih ansambala pod pokroviteljstvom države i osnovan 1951. godine, također je predstavljen na albumu koji je dobitnik Grammyja 1990. godine i imao je mnogo poznatih bugarskih folk pjevača, uključujući, trenutno, Neli Andreevu i Sorinu Bogomilova. Rodopska folk pjevačica Valya Balkanska snimila je narodnu pjesmu "Izlel ye Delyo Haydutin" koja je uvrštena na Zlatni disk poslan u svemir letjelicom Voyager 1977.
[[Datoteka:TaratorBg.jpg|mini|[[Tarator]]]]

=== Gastronomija ===
Razmjerno topla klima i raznolika geografija daju izvrsne uvjete uzgoja za raznoliko [[povrće]], [[bilje]] i [[voće]], bugarska kuhinja nudi veliku raznolikost.Poznata po bogatim salatama potrebnim za svako jelo, bugarska kuhinja također nudi raznolike [[Mliječni proizvodi|mliječne proizvode]] i razna [[Vino|vina]] i domaća alkoholna pića poput [[Rakija|rakije]], [[Mastika|mastike]] i [[Menta|mente]]. Bugarska kuhinja također nudi razne tople i hladne supe, na primjer tarator. Postoji i mnogo različitih bugarskih peciva, poput bananica, tradicionalnog tijesta pripremljenog slojem mješavine jaja i komada bugarskog sira s filo tijestom, a zatim pečenjem u pećnici. Tradicionalno, bugarski kuhari u određene su prigode stavljali srećne čari u svoje tijesto, posebno na [[Badnjak]], prvi dan Božića ili Novu godinu. Takvi čari mogu uključivati novčiće ili male simbolične predmete (poput malog komada grane pasa s pupoljkom, koji simboliziraju zdravlje ili dugovječnost). U novije vrijeme ljudi su počeli pisati sretne želje na malim komadima papira i zamotavati ih u limenu foliju. Poruke mogu uključivati želje za srećom, zdravljem, dugim životom ili uspjehom tokom nove godine. Bugari jedu bananicu - toplu ili hladnu - za doručak s običnim jogurtom, ajranom ili bozom. Neke sorte uključuju banicu sa špinatom (spanačena bananica, spanachena banitsa) ili slatku verziju, banicu s mlijekom (mlječna banica, mlječna bananica) ili bundevu (tikvenik, tikvenik).

=== Sport ===
Prije pada komunizma, sport je bio jedna vrsta državne politike a brojni bugarski sportisti su u svijetu napravili značajne rezultate. Najveće uspjehe su postigli uglavnom u pojedinačnim sportovima. Nakon tranzicije i prestanka bogatih državnih poticaja sportu, do izražaja su mogli doći samo sportisti sa izrazito velikim talentima i uglavnom oni koji su potjecali iz sportskih porodica. Među najpoznatijim primjerima su sestre Maleeve u tenisu, koje su se jedno vrijeme nalazile i među deset najboljih na svijetu, a [[Magdalena Maleeva]] bila je posljednja koja se 2005. povukla iz tenisa. Dugu tradiciju u bugarskom sportu imaju šahisti, kao i dizači tegova, bokseri, odbojkaši, atletičari i ritmične gimnastičarke. Prvi bugarski osvajač [[Olimpijske igre|Olimpijskog]] zlata bio je hrvač [[Nikola Stančev]].

[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska nogometna reprezentacija]] se više puta kvalificirala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska nogometna prvenstva]]. Trenutni trener nacionalne reprezentacije je [[Ljuboslav Penev]]. Najveći uspjeh nogometne reprezentacije bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994.]] kada su u polufinalu izgubili od Italijana. Među nogometašima "zlatne generacije" su dobitnik [[Zlatna lopta France Footballa|"Zlatne lopte"]], [[Hristo Stoičkov]] i bivši nogometaš njemačkog [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] [[Krasimir Balakov]]. Najuspješniji nogometni klub iz Bugarske je [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]], koja je dva puta igrala polufinale Kupa evropskih prvaka (današnja Liga prvaka). Drugi poznati klubovi, između ostalih, su [[PFK Lokomotiv Sofija|Lokomotiva Sofija]], [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] i [[PFK Liteks Loveč|Liteks Loveč]]. Među poznatijim bugarskim igračima su [[Emil Kostadinov]], [[Ljuboslav Penev]], [[Trifon Ivanov]], [[Jordan Lečkov]], [[Georgi Asparuhov]], [[Dimitar Berbatov]], [[Martin Petrov]], [[Stilian Petrov]] i drugi.
[[Datoteka:Bulgaria 1879 Sc1.jpg|mini|166x166piksel|Bugarska markica iz 1879. godine]]

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bugarskoj}}Bugarska se oslobodila od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] 1878. godine Od 1879. godine, marke izdane su na bugarskoj ćirilici, a neki od markica kao što su one izdane u 1901-obilježena 25. obljetnica Aprilskog ustanka protiv Turaka i 1902., proslavio je 25. obljetnicu bitke na Shipka.Bugarska je postala de jure nezavisna država 1908. godine, iako su rane marke izdane u 1910 i prikazanih cara Ferdinanda i cara Borisa III.

== Također pogledajte ==
* [[Mihailo Šišman]]
* [[Spisak gradova Bugarske]]
* [[Silistra]]
* [[Čitalište]]
* [[Musala (planina)]]
* [[Novi Pazar (Bugarska)]]
* [[Gabra]]

== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
<ref name="eurostatec">[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tessi190 Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)"]. Eurostat Data Explorer. Pristupljeno 13. augusta 2013.</ref>
<ref name="worthington">Joseph Roisman,Ian Worthington: [https://books.google.nl/books?id=QsJ183uUDkMC&pg=PA345&lpg=PA345&dq=Achaemenid+Persians+ruled+balkans&source=bl&ots=K7qasgPG1K&sig=lkiajbVuNcHEbI5Lz3MnvIUBG1U&hl=nl&sa=X&ei=sb6RVP2qHoPUaqeGgZgE&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=Achaemenid%20Persians%20ruled%20balkans&f=false "A companion to Ancient Macedonia"], John Wiley & Sons, 2011. {{ISBN|144435163X}} str. 135-138, 343-345</ref>
<ref name="gecker">{{Cite book|author=Gerhard Ecker|title=Bulgarien. Kunstdenkmäler aus vier Jahrtausenden von den Thrakern bis zur Gegenwart|publisher=DuMont Buchverlag |location=Köln|year=1984|pages=99|ISBN=3-7701-1168-0}}</ref>

<ref name="podskalski">Gerhard Podskalsky: ''Theologische Literatur des Mittelalters in Bulgarien und Serbien 815–1459'', München, Beck, 2000, str. 74, {{ISBN|3-406-45024-5}}</ref>
<ref name="blamires">{{cite book|author=Blamires Cyprian |title=World Fascism: A historical encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |year=2006 |isbn=1-57607-941-4 |page=107 |url=http://books.google.com/?id=nvD2rZSVau4C&pg=PA107&dq=bulgaria+fascist+parties+and+organizations#v=onepage&q=bulgaria%20fascist%20parties%20and%20organizations&f=false |access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="BBCProfile">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|publisher=BBC News|access-date=20. 12. 2011|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|date=6. 5. 2010}}</ref>
<ref name="Crampton">{{cite book |title=Bulgaria |author=Crampton R.J. |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-954158-4|page=174}}</ref>
<ref name="dillonej">{{cite book|author=Dillon Emile Joseph|title=The Inside Story of the Peace Conference |url=http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/1/4/4/7/14477/14477-h/14477-h.htm |access-date=20. 12. 2011|date=1. 2. 1920 |publisher=Harper |isbn=978-3-8424-7594-6|chapter=XV}}</ref>
<ref name="Pinon">{{cite book|author=Pinon Rene |title=L'Europe et la Jeune Turquie: les aspects nouveaux de la question d'Orient |year=1913 |publisher=Perrin et cie |isbn=978-1-144-41381-9 |url=http://books.google.com/?id=xL9DAAAAYAAJ&q=prusse+des+balkans&dq=prusse+des+balkans|language=fr|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Tucker">{{cite book|author=Tucker Spencer C; Wood Laura|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|publisher=Taylor & Francis |year=1996 |page=173 |isbn=0-8153-0399-8 |url=http://books.google.bg/books?id=EHI3PCjDtsUC&pg=PA172&dq=Direct+and+Indirect+Costs+of+the+Great+World+War&hl=bg&cd=5&redir_esc=y#v=onepage&q=Direct%20and%20Indirect%20Costs%20of%20the%20Great%20World%20War&f=false}}</ref>
<ref name="Broadberry">{{cite web |url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries |author=Broadberry Stephen; Klein Alexander |date=8. 2. 2008 |publisher=Department of Economics at the University of Warwick, Coventry |page=18 |access-date=24. 5. 2012 |archive-date=22. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |url-status=dead }}</ref>
<ref name="Casualty">{{cite web |title=WWI Casualty and Death Tables |url=http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |publisher=PBS |access-date=9. 7. 2013 |archive-date=29. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029090135/http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |url-status=dead }}</ref>
<ref name="Mintchev 1999 124">{{cite journal |url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |title=External Migration in Bulgaria |author=Mintchev Vesselin |journal=South-East Europe Review |issue=3/99 |access-date=8. 7. 2013 |date=1. 10. 1999 |page=124 |archive-date=17. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |url-status=dead }}</ref>
<ref name="Rethinking">{{cite book|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict |author=Chenoweth Erica |year=2010 |publisher=Belfer Center for Science and International Affairs |isbn=978-0-262-01420-5 |page=129 |url=http://books.google.bg/books?id=JyD_AmGnu34C&pg=PA129&dq=bulgaria+refugees+economy&hl=en&sa=X&ei=hQJ7T5neBoeH4gSXsNyHBA&redir_esc=y#v=onepage&q=bulgaria%20refugees%20economy&f=false}}</ref>
<ref name="pavlovic">{{cite book |title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia |author=Pavlowitch Stevan K.|year=2008 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-70050-4 |pages=238–240 |url=http://books.google.com/?id=R8d2409V9tEC&pg=PA239&dq=puppet++State+in+Macedonia++1944+mihailov|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="concise">{{cite book |title=A concise history of Bulgaria |author=Crampton R. J. |year=2005 |publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-61637-9 |page=271 |url=http://books.google.com/?id=Ylz4fe7757cC&pg=PA271&dq=referendum+bulgaria+1946# |access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Hanna Arendt Center">Hanna Arendt centar u Sofiji, sa Dinyu Sharlanov i Venelin I. Ganev. [http://www.ustrcr.cz/data/pdf/konference/zlociny-komunismu/COUNTRY%20REPORT%20BULGARIA.pdf Crimes Committed by the Communist Regime in Bulgaria]. Country report. konferencija "Crimes of the Communist Regimes". 24–26. februara 2010, Prag.</ref>
<ref name="valentino">Valentino, Benjamin A (2005). ''Final solutions: mass killing and genocide in the twentieth century''. Cornell University Press. str. 91–151.</ref>
<ref name="meteorologyclimate">{{cite web|url=http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|title=Extreme temperature records worldwide|publisher=MeteorologyClimate|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071008104939/http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|archive-date=8. 10. 2007|url-status=dead}}</ref>
<ref name="DD-Navi">Navigator to Direct Democracy [http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs "Overview of direct democratic instruments in Bulgaria"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs |date=16. 1. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref>
<ref name="plevne2">{{cite news |title=President-elect Plevneliev's final margin of victory closer than predicted |author=Gabriel Hershman |url=http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |newspaper=The Sofia Echo |date=31. 10. 2011 |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208111857/http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |url-status=bot: unknown }}</ref>
<ref name="pravnisistem">{{cite web |url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.htm |title=The Bulgarian Legal System and Legal Research |date=1. 8. 2006|publisher=Hauser Global Law School Program |access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="sdebnata">{{cite news |title= Съдебната ни система – първенец по корупция|url=http://news.ibox.bg/news/id_837429474 |publisher=News.bg |date=3. 6. 2010|access-date=20. 12. 2011|language=bg}}</ref>
<ref name="legalsistem2">{{cite news |title= Questions arise again about Bulgaria's legal system |url=http://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html?_r=1 |newspaper=The New York Times |date=5. 11. 2006 |access-date=20. 12. 2011 |author=Matthew Brunwasser}}</ref>
<ref name="perceived">{{cite news|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|publisher=Bulgarian National Radio|date=1. 12. 2012|access-date=23. 5. 2012|archive-date=17. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117064847/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=bot: unknown}}</ref>
<ref name="stepsdown">{{cite news|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down.html|publisher=Bloomberg|date=17. 2. 2011|access-date=23. 5. 2012}}</ref>
<ref name="Levinson">{{cite web |url=http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |title=Bulgaria's Transition to a Market Economy |author=Alfred Levinson |year=1994 |publisher=Univerzitet Sofija |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=12. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110812095458/http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |url-status=bot: unknown }}</ref>
<ref name="worldbank">{{cite web |url= http://data.worldbank.org/about/country-classifications/country-and-lending-groups|title= World Bank: Data and Statistics: Country Groups|access-date=27. 7. 2008|year= 2008|publisher= The World Bank Group}}</ref>
<ref name="cbj2002">{{cite web |url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10. 7. 2011 |title=Bulgaria Overview |year=2002 |publisher=USAID |access-date=2. 11. 2011}}</ref>
<ref name="Latec">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/84090/Bulgaria/42756/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |work=Encyclopædia Britannica|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Economies">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm |title=The economies of Bulgaria and Romania |date=1. 1. 2007 |publisher=European Commission |access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Econsur">{{cite book|title=OECD Economic Surveys |publisher=OECD |year=1999 |page=24}}</ref>
<ref name="Average">{{cite web|title=Average monthly wages and salaries in 2014|url=http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|publisher=National Statistical Institute|access-date=1. 12. 2014|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226192529/http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|url-status=dead}}</ref>
<ref name="24chasa">[http://www.24chasa.bg/Article.asp?ArticleId=5191092 Минималната заплата става 420 лева от догодина], 24chasa, pristupljeno 23. decembra 2015.</ref>
<ref name="sixe">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |title=One out of six employees in the EU27 was  a low-wage earner in 2010 |publisher=Eurostat |date=20. 12. 2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=24. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |url-status=dead }}</ref>
<ref name="Households">{{cite web|title=Households Income, Expenditure and Consumption in 2011|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|date=17. 4. 2012|publisher=National Statistical Institute|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114182710/http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|archive-date=14. 11. 2012|url-status=dead}}</ref>
<ref name="shadow">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |title=SHADOW ECONOMY |publisher=Eurostat |year=2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=14. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref>
<ref name="tec00114">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|title=GDP per capita in PPS |publisher=Eurostat |access-date=1. 12. 2014}}</ref>
<ref name="tec00120">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|title=Comparative price levels|publisher=Eurostat|access-date=1. 12. 2014}}</ref>
<ref name="StExternalSector">{{cite web |url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm |title=Fixed currency exchange rates|publisher=Bulgarian National Bank |access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="idUSBRE8820K">{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|title=Bulgaria abandons plans to enter eurozone: WSJ|agency=Reuters|date=3. 9. 2012|access-date=17. 3. 2013|archive-date=26. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130526170137/http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|url-status=dead}}</ref>
<ref name="popis2011">{{cite web|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|title=2011 popis u Bugarskoj|publisher=Državni statistički institut Bugarske|access-date=20. 12. 2011|language=bg|archive-date=27. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727085038/http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|url-status=dead}}</ref>
<ref name="HWST">{{Cite book|author = Ulrich Büchsenschütz|editor = Egbert Jahn|title = Nationalismus und Demokratie in Bulgarien seit 1989 - Nationalismus im spät- und postkommunistischen Europa|volume = 2: Nationalismus in den Nationalstaaten|publisher = Nomos|year = 2009|pages = 573|ISBN = 978-3-8329-3921-2}}</ref>
<ref name="nisbg">{{Cite web|title = Übersicht des Berichtes des Nationalen Statistischen Instituts (NSI) zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Census_e.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en}}</ref>
<ref name="nsieth">{{Cite web|title = Tabellarische Übersicht der Einwohner Bulgariens nach Gebieten und ethnischen Gruppen im Bericht des Nationalen Statistischen Instituts, NSI zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en|access-date=3. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20090103083833/http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|archive-date=3. 1. 2009|url-status = dead}}</ref><ref name="janic">Nina Janich, Albrecht Greule: ''Bulgarisch''; u: ''Sprachkulturen in Europa: ein internationales Handbuch''; Gunter Narr Verlag, 2002, str. 27</ref><ref name="nationalgeographic">{{cite web |url=http://ngm.nationalgeographic.com/2006/12/gold-rush/williams-text|title=Bulgaria's Gold Rush|publisher=National Geographic Magazine|date=1. 12. 2006|access-date=22. 12. 2011}}</ref><ref name="Koch">{{cite book |title=Celtic culture: A historical encyclopedia |author=Koch John T. |year=2006 |publisher=ABC-CLIO |isbn=1-85109-440-7 |page= 156 |url=http://books.google.com/?id=f899xH_quaMC&pg=PA156&lpg=PA156&dq=Bulgaria+celtic+culture#v=onepage&q=Bulgaria%20celtic%20culture&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Daithi">{{cite book |title=The Celts: A history |author=Ó hÓgáin Dáithí|year=2002 |publisher=The Collins Press |isbn=0-85115-923-0 |page=50 |url=http://books.google.com/?id=-yd1huHoXJwC&pg=PA50&dq=bulgaria+celts#v=onepage&q=bulgaria%20celts&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="unescowhc">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|title=Bulgaria – Profile|publisher=UNESCO World Heritage Centre|access-date=4. 12. 2011}}</ref>
<ref name="folkcustoms">{{cite book |title=Bulgarian Folk Customs |author=MacDermott Mercia |year=1998 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |isbn=1-85302-485-6 |page=226 |url=http://books.google.com/?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA226&dq=nestinarstvo#v=onepage&q=nestinarstvo&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref>
<ref name="nestinar2">{{cite web |url=http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00191|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|publisher=UNESCO|access-date=4. 12. 2011}}</ref>
<ref name="Jessica">{{cite book |title=Bulgarian folk customs |author=MacDermott Mercia |pages=65–70 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |year=1998 |isbn=1-85302-485-6 |url=http://books.google.bg/books?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA32&dq=bulgarian+traditions&hl=en&sa=X&ei=jHGhT6O7Ieb44QT1svTjCA&redir_esc=y#v=onepage&q=folklore&f=false |access-date=24. 4. 2013}}</ref>
<ref name="Masquerade">{{cite book|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria |author=Creed Gerald W. |publisher=Indiana University Press |year=2011 |page=2 |isbn=978-0-253-22261-9|url=http://books.google.bg/books?id=ilhCTCHKCAQC&pg=PA53&dq=kukeri&hl=bg&sa=X&ei=cnihT7u4D67S4QS5u7SgCQ&ved=0CEoQ6AEwBw#v=onepage&q=kukeri&f=false}}</ref>
<ref name="martenitsanews">{{cite news|url=http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|title=The Martenitsa Story|newspaper=The Sofia Echo|date=29. 2. 2008|access-date=2. 5. 2012|archive-date=5. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120505090422/http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|url-status=dead}}</ref>
<ref name="bugakadsc">{{cite book |title=Българска енциклопедия А-Я |publisher=Bulgarian Academy of Sciences / Trud |language=bg |year=2002 |chapter=Мусала |isbn=954-8104-08-3 |oclc=163361648}}</ref>
<ref name="donchev">{{cite book |author=Donchev D. |title=Geography of Bulgaria |publisher=Ciela |page=68 |language=bg|isbn=954-649-717-7|year=2004}}</ref>
<ref name="prirgeonabug">{{cite book |title= Природна география на България |author= Penin Rumen|year=2007 |publisher=Bulvest 2000 |isbn=978-954-18-0546-6 |page=18}} (na bugarskom)</ref>
<ref name="rankbyar">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|title=Countries ranked by area|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122132200/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|url-status=dead}}</ref>
<ref name="CIA World Factbook">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|title=Bulgaria|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=9. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509214652/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|url-status=dead}}</ref>
}}

== Bibliografija ==
* {{Cite journal|year=2006|title=Country Profile: Bulgaria|work=Library of Congress Country Studies|publisher=Library of Congress|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|access-date=24. 12. 2011|format=PDF|ref=CITEREFLibrary of Congress2006}}
* {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFTopography}}
* {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFClimate}}
* {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFSan Stefano, Berlin and Independence}}
*{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFHistorical Setting}}
*{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFBulgaria in World War II: The Passive Alliance}}
*{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFWartime Crisis}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bulgaria}}
* [http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 Vijeće ministara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228093846/http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 |date=28. 2. 2009 }} - Službena vladina stranica
* [http://www.balkaninsight.com/en/article/bulgaria Profil Bugarske] na stranici "Balkan Insight"
* [http://www.president.bg/ Predsjednik Republike Bugarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210182313/http://www.president.bg/ |date=10. 2. 2011 }}
* [[wikisource:en:Essential History of Bulgaria in Seven Pages|Osnove bugarske historije na sedam stranica]] na Wikiizvoru
* [https://www.youtube.com/watch?v=ey99Mt7fyxc Patrola do Bugarske: Sunčev Breg, Nesebar i Sozopol (RTS SAT - Zvanični kanal)]
{{Bugarska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Provincije u Bugarskoj}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Bugarska| ]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1908.]]