Izvorni kôd stranice Istočna Njemačka

{{Nedostaju izvori}}
{{preuređivanje}}
{{Prijevod}}
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>Deutsche Demokratische Republik<br />''Njemačka demokratska republika''</big></big>
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:#f9f9f9;"
|-
| align="center" width="140px" | [[Datoteka:Flag of East Germany.svg|140p|Zastava bivše Njemačke Demokratske Republike]] 
| align="center" width="140px" | [[Datoteka:Coat of arms of East Germany (1955–1990).svg|90p]] 
|- 
| align=center width=130 | <small>(Zastava)</small> || align=center width=130px | <small>([[DDR grb|Opis]])</small>
|}
|- 
| align=center colspan=2 style="background:#fff;" | [[Datoteka:LocationEastGermany.png|250p|DDR u svijetu.]]
|- 
| [[Službeni jezik]] 
| [[Njemački jezik|njemački]] 
|- 
| [[Glavni grad]] 
| [[Istočni Berlin]]<br /><small>službeno; "Berlin, Hauptstadt der DDR", (''Berlin, glavni grad NDR'')</small> 
|- 
| [[Površina]]
|  108.333&nbsp;km<sup>2</sup>  
|- 
| [[Stanovništvo]]<br />&nbsp;-&nbsp;Ukupno&nbsp;(1989.)<br />&nbsp;- [[Gustina naseljenosti]]
| <br />17.000.000<br />154/km<sup>2</sup>  
|- 
| Konstituisana 
| [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1949]]. 
|- 
| [[Valuta]] 
| Marka (''[[Istočnonjemačka marka]]'') = <br />100 [[pfeninng]]a 
|- 
| [[Vremenska zona]]
| [[Univerzalno koordinirano vrijeme|UTC]]+1
|- 
| [[Spisak nacionalnih himni|Himna]] 
| [[Auferstanden aus Ruinen]]<br />
|- 
| [[Pozivni broj]]
| +37 (''bivši'') 
|- 
| [[ISO 3166-1]]
| DD (''bivši'') 
|- 
| [[ISO 3166-3]]
| DDDE 
|- 
| [[Spisak internetskih domena|Internet domen]]
| [[.dd]] (''bivši'') 
|}

'''Istočna Njemačka''', zvanično '''Njemačka demokratska republika''' ('''NjDR'''), ([[Njemački jezik|njemački]]; ''Deutsche Demokratische Republik'' (''DDR'')) je bila država, koja je trajala od [[1949]]. do [[1990]]. godine na području bivše Sovjetske okupacione zone. NjDR je proglašena u sovjetskom dijelu Berlina [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1949]]. Puni suverenitet je dobila [[1945]], ali sovjetske trupe su stupile na njenu teritoriju poslije dogovora u [[Potsdam]]u, kao odgovor [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] prisustvu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] tokom [[Hladni rat|hladnog rata]]. Istočna Njemačka je bila članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Poslije izbora, [[Reunifikacija Njemačke|ujedinila se]] sa [[Zapadna Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]] [[1990]]. godine.

== Historija ==

Na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] [[1945]], pobjedničke države: [[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski Savez]] odlučile su da podijele Njemačku u četiri okupacione zone. Svaka država bi kontrolirala određeni dio Njemačke dok se njen [[suverinitet]] ne reorganizira.

Teritorija Istočne Njemačke je prvobitno bila naseljena slovenskim narodom [[Vendi]]ma, a germanski narodi su je osvojili u srednjem vijeku. Novoosvojena teritorija je organizovana u obliku njemačkih feudalnih država na slovenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenoj teritoriji su značajno uticala na etnički sastav Istočne Njemačke. Veći dio Istočne Njemačke je bio u sastavu kraljevine [[Pruska|Pruske]].

U imperijalističkoj Njemačkoj i [[Weimarska Republika|Weimarskoj republici]], teritorije koje su pripadale Istočnoj Njemačkoj su se nalazile u centralnom dijelu države. Te teritorije se se nazivale "Mitteldeutschland" (Srednja Njemačka), dok su "istoku" pripadale provincije kao što su istočna [[Pomeranija]], istočni [[Brandenburg]], [[Silesija]] i Istočna i Zapadna [[Pruska]]. Tokom Drugog svjetskog rata, saveznici su na konferenciji na [[Jalta|Jalti]] odlučili da poslijeratna granica Poljske bude pomjerena zapadnije prema rijeci Odri, dok bi se sovjetska granica također pomijerila zapadnije prema poljskim teritorijama.

Diskusije na Jalti i u Potsdamu su znatno uticale na buduće okupacione granice i administraciju poslijeratne Njemačke, koja je potpala pod četiri sile pobjednice ([[Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SSSR]]). Države [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Meklnburg]], [[Brandenburg]], [[Saksonija]], [[Saksonija-Anhalt]], [[Tiringija]] i [[berlin]]ski istočni sektor su potpali pod njemački sovjetski sektor. Ostatak teritorije Njemačke je podjeljen na tri dijela kojima su upravljale Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Teritorija pod njihovom upravom je konstituisana kao Savezna Republika Njemačka (SRNj ili [[Zapadna Njemačka]]).

Istočna Njemačka je prihvatila socijalizam kao državno uređenje i postala je dio Varšavskog pakta, dok je Zapadna Njemačka postala liberalna parlamentarna republika i članica [[NATO]]-a.

Prvi predsjednik NjDR je bio [[Walter Ulbricht]]. [[Ustav Istočne Njemačke]] je definisao državu kao "Republiku radnika i seljaka". Do 1949 Njemačka demokratska republika bila je federacija.

[[17. jun]]a [[1953]], prateći male plate i izgradnju grandioznog bulevara (Staljin aleja) u Istočnom Berlinu, veliki broj građana na ulicama je izašao na demonstracije. Kasnije, tog dana Sovjetske trupe pomognute tenkovima iznenada su počele sa hladnokrvnim ubijanjem demonstranata – bilo je najmanje 125 mrtvih.

Ubrzo poslije podjele Njemačke, [[Berlin]], bivši [[glavni grad]] Njemačke je podijeljen u četiri sektora. Istočni dio je potpao pod kontrolu Sovjetskog Saveza, dok je zapadni raspodijeljen preostalim trima zapadnim silama pobjednicama.
{{Historija Njemačke}}
Konflikt oko statusa Zapadnog Berlina je stvorio Berlinski vazdušni lift. Brz napredak Zapadne Njemačke i ekonomska stagnacija Istočne, naveli su veliki broj Nijemaca iz istočnog dela Njemačke da pređu na zapad.

Takmičenje sa Zapadom je nastavljeno i na sportskom planu.
Njemačka demokratska republika je prvi put nastupila na Olimpijskim igrama u [[Mexico City]]ju 1968. kada se raspao zajednički tim istoka i zapada. Samostalno je 1968. godine osvojila  25 medalja: 9 zlatnih, 9 srebrnih i 7 bronzanih - peta po plasmanu država. 
Učestvovala je još na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. osvojivši 20 zlatnih, 23 srebrnih i 23 bronzanih odličja - ukupno 66 medalja, kao treća država po broju medalja odmah iza SAD koje su osvojile 91.
U [[Montreal]]u 1976. osvojeno je 40 zlatnih, 25 srebrnih i 25 bronzanih odličja - ukupno 90 medalja, odmah iza prvoplasiranog SSSR-a i prvi put ispred trećeplasiranih SAD-a.
U Moskvi 1980. osvojeno 47 zlatnih, 37 srebrnih i 42 bronzana odličja ukupno - 126 odličija, drugi iza SSSR-a. 
1984 bojkot olimpijskih igara u [[Los Angeles]]u.
U [[Seul]]u se posljednji put pojavljuje osvojivši 37 zlatnih, 35 srebrnih i 30 bronzanih odličja - ukupno 102, druga po plasmanu iza SSSR-a a ispred SAD-a drugi put.
Za svo vrijeme svog kratkog boravka na Olimpijskim borilištima NjDR je ostavila iza sebe 403 medalje. Plivači (ženski tim naročito), atletičari, odbojkaši, rukometaši, gimnastičari, stonoteniseri, veslači i drugi mnogobrojni sportisti ostavili su neizbrisivi trag u historiji sporta. Specijalno interesovanje su izazivali fudbalski mečevi između Zapadne i Istočne Njemačke. Prvi je odigran na Svjetskom prevnstvu [[1974]]. Zapadna Njemačka je bila domaćin i favorit na prvenstvu, ali je Istočna pobijedila sa 1-0.

Do pedesetih godina, izbjeglice su prelazile iz Sovjetske zone Njemačke da bi započele nov život na Zapadu. Unutarnjemačka granica je bila zatvorena, ali do pedesetih godina, granica u Berlinu je bila lako premostiva. U noći, 13. augusta 1961, istočnonjemačke trupe su došle na granicu sa Zapadnim Berlinom i počele da grade Berlinski zid. Protok ljudi je potom restriktivno kontrolisan u oba pravca.

[[1971]]. godine, [[Erich Honecker]] je zamijenio Ulbrichta. Istočna Njemačka je generalno bila ekonomski najprosperitetnija država Varšavskog pakta. Do sedamdesetih godina pozicija Zapadne Nemačke se ogledala u Halštajnskoj doktrini koja je uključivala ignorisanje Istočne Njemačke. Ranih sedamdesetih "istočna politika", čiji je pokretač [[Willy Brandt]] podrazumijevala je zajedničku saradnju Istočne i Zapadne Njemačke.

Augusta [[1989]], [[Mađarska]] je uklonila svoju restriktivnu granicu i nekoliko hiljada ljudi je iz Istočne Njemačke prešlo "zelenu" granicu Mađarske, i potom preko Austrije došlo do Zapadne Njemačke.

[[9. novembar|9. novembra]] 1989. srušen je [[Berlinski zid]]. Rezultat je su bile dirljive emotivne scene na ulicama, kada je stotine hiljada Nijemaca prešlo u [[Zapadni Berlin]] (i Zapadnu Njemačku) po prvi put. Bilo je nekoliko pokušaja za konstituisanje nekomunističke Istočne Njemačke, ali pozivi na ujedinjene Njemačke su ih spriječili. Poslije pregovora (pregovori "2+4" – dvije Njemačke i sile pobjednice) stvoreni su uslovi za [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenje Njemačke]]. Konačno, [[3. oktobar|3. oktobra]] [[1990]], istočnonjemačka populacija je bila prva iz istočnog bloka koja je pristupila Evropskoj uniji kao dio Savezne Republike Njemačke. Teritorije Istočne Njemačke su priznate kao sastavni dio Savezne Republike Njemačke, a Ustav iz 1950. je ukinut.

Do današnjeg dana, postoji mnogo toga što podsjeća na različitosti "istočnog" i "zapadnog" dijela Njemačke (npr. žvotni stilovi, bogatstvo, politička uvjerenja itd). Ekonomija istočnog dijela Njemačke se bori za oporavak, a veliki deo sredstava se i dalje kanališe sa zapada.

== Politika ==
{{Glavni|Politika Istočne Njemačke}}

=== Važniji političari u NjDR ===

Lideri - ''vidjeti također [[Lideri Istočne Njemačke]]''
* [[Erich Honecker]]
* [[Walter Ulbricht]]
* [[Wilhelm Pieck]]
* [[Otto Grotewohl]]
* [[Otto Grotewohl]]
* [[Egon Krenz]]
* [[Hans Modrow]], poslijednji socijalistički predsjednik vlade
* [[Lothar de Maizière]], prvi nesocijalistički predsjednik vlade

Ostali:
* [[Erich Mielke]]
* [[Günter Mittag]]
* [[Günter Schabowski]]
* [[Gregor Gysi]]
* [[Harry Tisch]]
* [[Hermann Axen]]

== Ekonomija ==
{{Glavni|Ekonomija Istočne Njemačke}}

== Demografija ==
{{Glavni|Demografija Istočne Njemačke}}

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Istočne Njemačke}}
== Geografija ==
* Najviša nadmorska visina: Fichtelberg (1.214 m)

== Također pogledajte ==
* [[Berlinski zid]]
* [[Zapadni Berlin]]
* [[Željezna zavjesa]]
* [[Zapadna Njemačka]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://montages.blogspot.com/2005/01/politics-of-mourning.html "Politika jutra"]
* [http://www.axishistory.com/index.php?id=5528 AHF – Narodna armija (NVA)]
* [http://www.auferstanden-aus-ruinen.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051222171419/http://www.auferstanden-aus-ruinen.de/ |date=22. 12. 2005 }}

{{Commonscat|German Democratic Republic|NJDR}}
{{Njemačka po temama}}

[[Kategorija:Istočna Njemačka| ]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Komunističke države]]