Razlika između verzija stranice "Civilizacija"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
Pojam su uveli [[Francuska|francuski]] [[prosvjetiteljstvo|prosvjetitelji]] u 18. vijeku., kao antitezu neprosvijećenog doba [[feudalizam|feudalizma]]. U prvobitnom značenju pojam se vezuje uz [[nauka|nauku]] i napredak. Korijen [[riječ]]i obuhvaća [[Grad (čvor)|grad]] (lat. civis) ili gradnju. Blisko [[pojam|pojmu]] civilizacija je i [[kultura]] (lat. obrađivanje zemljišta). Početkom 19. [[vijek]]a postaje sinonim za najviši [[Stepen (čvor)|stepen]] razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. vijeku pod uticajem [[Sociološke discipline|sociološko-antropoloških]] istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama ([[historija|predistorijska]], [[Pleme (čvor)|plemenska]], [[antika|antička]], [[Helenizam|helenska]], [[Meksiko|stara meksička civilizacija]] i dr.). |
Pojam '''civilizacija''' su uveli [[Francuska|francuski]] [[prosvjetiteljstvo|prosvjetitelji]] u 18. vijeku., kao antitezu neprosvijećenog doba [[feudalizam|feudalizma]]. U prvobitnom značenju pojam se vezuje uz [[nauka|nauku]] i napredak. Korijen [[riječ]]i obuhvaća [[Grad (čvor)|grad]] (lat. civis) ili gradnju. Blisko [[pojam|pojmu]] civilizacija je i [[kultura]] (lat. obrađivanje zemljišta). Početkom 19. [[vijek]]a postaje sinonim za najviši [[Stepen (čvor)|stepen]] razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. vijeku pod uticajem [[Sociološke discipline|sociološko-antropoloških]] istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama ([[historija|predistorijska]], [[Pleme (čvor)|plemenska]], [[antika|antička]], [[Helenizam|helenska]], [[Meksiko|stara meksička civilizacija]] i dr.). |
||
U najširem smislu većina [[nauka|naučnika]] smatra da se počeci civilizacije podudaraju s osnivanjem prvih [[država]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]] i sjev. [[Afrika|Africi]], tj. s pojavom [[Pismo ( |
U najširem smislu većina [[nauka|naučnika]] smatra da se počeci civilizacije podudaraju s osnivanjem prvih [[država]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]] i sjev. [[Afrika|Africi]], tj. s pojavom [[Pismo (jezik)|pisma]] i pismenosti. Civilizacija je takav oblik ljudske kulture u kojem mnogo ljudi živi u [[Urbanizacija|urbanim]] središtima, svladali su umijeće [[metalurgija|metalurgije]], razvili su pismo i [[Metod (čvor)|metodu]] pisanja. |
||
Pojam civilizacija izražava jednu višu fazu društva i u [[društvo|društveno]]-evolutivnom razvoju, fazu koja nastaje poslije divljaštva i varvarstva, kada nastaju pismenost, [[zanat]]i, [[trgovina]], [[Klasa (čvor)|klase]], [[država]] itd. U užem smislu pojama civilizacije se suprotstavlja [[pojam|pojmu]] duhovne kulture i njime se obilježava samo materijalna kultura. Najuže značenje pojma civilizacija nalazimo u slučajevima neopravdanog izjednačavanja pojma civilizacije i [[tehnika|tehnike]]. Pojam civilizacija se upotrebljava kao skup svih društvenih tekovina, materijalnih i duhovnih, koje su zajedničke jednom društvu. Civilizacija označava razne faze i nivoe ukupnog materijalnog, duhovnog i društvenog razvoja ljudske zajednice. |
Pojam civilizacija izražava jednu višu fazu društva i u [[društvo|društveno]]-evolutivnom razvoju, fazu koja nastaje poslije divljaštva i varvarstva, kada nastaju pismenost, [[zanat]]i, [[trgovina]], [[Klasa (čvor)|klase]], [[država]] itd. U užem smislu pojama civilizacije se suprotstavlja [[pojam|pojmu]] duhovne kulture i njime se obilježava samo materijalna kultura. Najuže značenje pojma civilizacija nalazimo u slučajevima neopravdanog izjednačavanja pojma civilizacije i [[tehnika|tehnike]]. Pojam civilizacija se upotrebljava kao skup svih društvenih tekovina, materijalnih i duhovnih, koje su zajedničke jednom društvu. Civilizacija označava razne faze i nivoe ukupnog materijalnog, duhovnog i društvenog razvoja ljudske zajednice. |
||
| Red 8: | Red 8: | ||
[[Kategorija:Sociologija]] |
[[Kategorija:Sociologija]] |
||
[[Kategorija:Odabrani članci u drugim Wikipedijama]] |
|||
[[ar:حضارة]] |
|||
[[an:Cevilización]] |
|||
[[az:Sivilizasiya]] |
|||
[[be:Цывілізацыя]] |
|||
[[be-x-old:Цывілізацыя]] |
|||
[[bg:Цивилизация]] |
|||
[[ca:Civilització]] |
|||
[[cs:Civilizace]] |
|||
[[cy:Gwareiddiad]] |
|||
[[da:Civilisation]] |
|||
[[de:Zivilisation]] |
|||
[[et:Tsivilisatsioon]] |
|||
[[es:Civilización]] |
|||
[[eo:Civilizo]] |
|||
[[eu:Zibilizazio]] |
|||
[[fa:تمدن]] |
|||
[[hif:Sabhyata]] |
|||
[[fr:Civilisation]] |
|||
[[gl:Civilización]] |
|||
[[gan:文明]] |
|||
[[hak:Vùn-mìn]] |
|||
[[ko:문명]] |
|||
[[hr:Civilizacija]] |
|||
[[id:Peradaban]] |
|||
[[is:Siðmenning]] |
|||
[[it:Civiltà]] |
|||
[[he:ציוויליזציה]] |
|||
[[kn:ನಾಗರೀಕತೆ]] |
|||
[[krc:Цивилизация]] |
|||
[[ka:ცივილიზაცია]] |
|||
[[sw:Ustaarabu]] |
|||
[[la:Civilizatio]] |
|||
[[lv:Civilizācija]] |
|||
[[lb:Zivilisatioun]] |
|||
[[lt:Civilizacija]] |
|||
[[hu:Civilizáció]] |
|||
[[mg:Haifomba]] |
|||
[[arz:حضاره]] |
|||
[[ms:Tamadun]] |
|||
[[mwl:Ceblizaçon]] |
|||
[[mn:Соёл иргэншил]] |
|||
[[nl:Beschaving]] |
|||
[[ja:文明]] |
|||
[[no:Sivilisasjon]] |
|||
[[nn:Sivilisasjon]] |
|||
[[oc:Civilizacion]] |
|||
[[uz:Tamaddun]] |
|||
[[pnb:رہتل]] |
|||
[[pl:Cywilizacja]] |
|||
[[pt:Civilização]] |
|||
[[ro:Civilizație]] |
|||
[[qu:Hawaykawsay]] |
|||
[[ru:Цивилизация]] |
|||
[[sah:Цивилизация]] |
|||
[[simple:Civilization]] |
|||
[[sk:Civilizácia]] |
|||
[[sl:Civilizacija]] |
|||
[[sr:Цивилизација]] |
|||
[[fi:Korkeakulttuuri]] |
|||
[[sv:Civilisation]] |
|||
[[tl:Kabihasnan]] |
|||
[[ta:நாகரிகம்]] |
|||
[[te:నాగరికత]] |
|||
[[th:อารยธรรม]] |
|||
[[tr:Uygarlık]] |
|||
[[uk:Цивілізація]] |
|||
[[ur:تہذیب]] |
|||
[[vec:Siviltà]] |
|||
[[vi:Văn minh]] |
|||
[[fiu-vro:Tsivilisats'uun]] |
|||
[[war:Sibilisasyón]] |
|||
[[wo:Xay]] |
|||
[[yi:ציוויליזאציע]] |
|||
[[zh-yue:文明]] |
|||
[[bat-smg:Cėvėlėzacėjė]] |
|||
[[zh:文明]] |
|||
Verzija na dan 12 juni 2010 u 20:13
Pojam civilizacija su uveli francuski prosvjetitelji u 18. vijeku., kao antitezu neprosvijećenog doba feudalizma. U prvobitnom značenju pojam se vezuje uz nauku i napredak. Korijen riječi obuhvaća grad (lat. civis) ili gradnju. Blisko pojmu civilizacija je i kultura (lat. obrađivanje zemljišta). Početkom 19. vijeka postaje sinonim za najviši stepen razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. vijeku pod uticajem sociološko-antropoloških istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama (predistorijska, plemenska, antička, helenska, stara meksička civilizacija i dr.).
U najširem smislu većina naučnika smatra da se počeci civilizacije podudaraju s osnivanjem prvih država u jugozapadnoj Aziji i sjev. Africi, tj. s pojavom pisma i pismenosti. Civilizacija je takav oblik ljudske kulture u kojem mnogo ljudi živi u urbanim središtima, svladali su umijeće metalurgije, razvili su pismo i metodu pisanja.
Pojam civilizacija izražava jednu višu fazu društva i u društveno-evolutivnom razvoju, fazu koja nastaje poslije divljaštva i varvarstva, kada nastaju pismenost, zanati, trgovina, klase, država itd. U užem smislu pojama civilizacije se suprotstavlja pojmu duhovne kulture i njime se obilježava samo materijalna kultura. Najuže značenje pojma civilizacija nalazimo u slučajevima neopravdanog izjednačavanja pojma civilizacije i tehnike. Pojam civilizacija se upotrebljava kao skup svih društvenih tekovina, materijalnih i duhovnih, koje su zajedničke jednom društvu. Civilizacija označava razne faze i nivoe ukupnog materijalnog, duhovnog i društvenog razvoja ljudske zajednice.
Civilizacija je nešto umjetno, nešto što je stvorio čovjek, ona je posljedica izrade sve složenijih oruđa da bi se odgovorilo sve većem ljudskom saznanju o potrebi života u zajednici.