Wikipedija

Baskijski jezik


Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara,[2][3] katkad i euskera[1][4] ili eskuara[5]) je izolirani jezik[6] kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori. Baskijski je izolirani jezik koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezičnoj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700 000 je materinski jezik. Govornici sebe na baskijskom nazivaju Euskaldunak.

Baskijski jezik
Euskara, euskera[1]
Države Španjolska
Francuska
Regije Sjever Španjolske i jugozapad Francuske
Etnicitet Baski
Govornici
700 000 (materinski)
1 033 000 (uklj. strane govornike)
Razredba baskijski (izolirani jezici)
Službeni status
Služben Baskija
Navarra
Ustanova Euskaltzaindia
Jezični kôd
ISO 639-1 eu
ISO 639-2 baq (B) / eus (T)
ISO 639-3 eus
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Povijest

uredi

Prvi pisani spomen baskijskog jezika dolazi iz rimskog razdoblja i to na jeziku zvanom akvitanski.[7] Uspješno je djelomično rekonstuiran stariji stadij jezika poznat kao proto-baskijski.

Baskijski jezik je izoliran, tj. ne može se povezati ni s jednim drugim jezikom. Riječi slične suvremenom baskijskom se nalaze na području gdje se danas govori baskijski (u imenima) još u rimsko doba.

Postoje mnoge teorije kojima se baskijski povezuje s raznim jezicima, ali nijedna nije općenito prihvaćena.

Za razliku od većine europskih jezika, književnost na baskijskom jeziku je relativno novijeg datuma.[8] Prva knjiga na baskijskom jeziku Linguae vasconum primitiae, autora Bernarta Etxeparea tiskana je van Baskije, točnije u Bordeauxu 1545.[9] Prvi prijevod Novog zavjeta na baskijski napravio je godine 1571.protestantski svećenik Joannes Leizarraga čiji je prijevod bio napravljen na mješavini sjevernih dijalekata.[9]

Prvu gramatiku baskijskog jezika (točnije gipuskoanskog dijalekta) napisao je Larramendi. Njen naslov na španjolskom "Imposible vencido" ("Nemoguće svladano") ukazuje s koliko su se teškoća susretali jezikoslovci koji su pročavali baskijski jezik. U dvadeset prvom stoljeću danas postoje brojne gramatike baskijskog jezika. Većinom su na baskijskom, francuskom ili španjolskom, no postoje i manja djela na drugim jezicima kao što su engleski, ruski, nizozemski i mađarski.

Rasprostranjenost

uredi

Baskijski se govori u nekoliko sjevernih pokrajina Španjolske koje čine tzv. Euskadi (Autonomnu pokrajinu Baskiju), te u susjednim područjima Francuske. Međutim, veća upotreba baskijskog je tek na sjeveru Autonomne pokrajine. Također se govori i u pokrajini Nafarroa, koja ima zaseban status i gdje je službeni u sjeverni dijelovima.

Baskijski se stoljećima povlačio pred romanskim jezicima, što se donekle zaustavilo u posljednje vrijeme.

 
Dvojezični prometni znaci u francuskom dijelu Baskije
 
Na slici je prikazan postotak stanovništva koji zna baskijski.

Ne zna se granica ove regije u antičko doba, ali na temelju toponima i epigrafa može se zaključiti da se u doba Rimskog osvajanja zapada Pirinejskog poluotoka protezao do rijeke Garonne na sjeveru (uključujući jugozapadnom dijelu današnje Francuska), barem do doline Aran istoku (sada gaskonjsko govorno područje Katalonije), uključujući i zemlje s obje strane Pirineja.[10] Južne i zapadne granice nisu utvrđene.

Rekonkvista je privremeno suzbila ovu tendenciju sužavanja kada su kršćanski gospodari pozvali sjeverne iberijske narode – Baske, Asturijance i "Franke" – na kolonizaciju novosovojenih posjeda. Baskijski jezik postao je glavni svakodnevni jezik, dok su ostali jezici poput španjolskog, gaskonskog, francuskog ili latinskog imali prednost u upravi i visokom obrazovanju.

Do 16. stoljeća baskijski govorni prostor je smanjen u osnovi na današnjih sedam pokrajina Baskije, osim na južnom dijelu Navare, jugozapadnom dijelu Álave i zapadnom dijelu Biskaje, uključujući i neke dijelove Béarna.[11]

Godine 1807., baskijski se i dalje govorio u sjevernoj polovici Alave – uključujući i njen glavni grad Vitoria-Gasteiz[12] te na velikom području u središnjoj Navari, ali u ove dvije pokrajine baskijski je doživio nagli pad koji ga je gurnuo prema sjeveru. U Francuskoj Baskiji, baskijski se još govorio u cijelom području, osim u Bajoni i nekim selima okolo uključujući i neke koje granične gradove u Béarnu.

U 20. stoljeću, međutim, uspon baskijskog nacionalizma potaknuo je rast interesa za jezik kao znak etničkog identiteta, te s uspostavom autonomnih vlada u Španjolskoj Baskiji, nedavno je napravila skroman povratak. U španjolskom dijelu, škole na baskijskom jeziku za djecu te baskijski nastavni centri za odrasle su donijeli jezik na područja kao što su Encartaciones u Biskaji i Ebro Ribera u Navarri, gdje se ne zna da se ikad prije govorio, a u Francuskoj Baskiji ove škole i centri su gotovo zaustavili opadanje jezika.

Teze o povezanosti s drugim jezicima

uredi

Danas ne postoji nijedan jezik srodan baskijskom. Jezikoslovci su, međutim, na osnovu gramatičkih sličnosti postavili nekoliko teorija o podrijetlu jezika. Prema tim teorijama baskijskom su srodnici sljedeći jezici:

  • iberski – još jedan drevni jezik koji se nekada govorio na iberijskom poluotoku, pokazuje nekoliko sličnosti s akvitanskim i baskijskim
  • gruzijski – veza baskijskog s kartvelskim jezicima na jugu Kavkaza jezika koja je danas diskreditirana. Hipoteza je nadahnuta postojanjem Kavkaske Iberije
  • vaskonski jezici – prema ovoj teoriji baskijski jezik je jedini preživjeli dio šire porodice vaskonskih jezika
  • Sjeveroistočni kavkaski jezici – prema ovoj teoriji, koju je iznio francuski jezikoslovac Michel Morvan, baskijski je daleki srodnik ovih jezika poput čečenskog
  • Dené-kavkaski jezici – na temelju mogućeg kavkaske veze, neki jezikoslovci, primjerice John Bengtson i Merritt Ruhlen, predložio uključujući i baskijski u Dene-Kavkasku natporodice jezika, ali ova predložena superporodica uključuje i jezike iz Sjeverne Amerike i Euroazije, i njeno postojanje je vrlo kontroverzno

Status

uredi

Baskijski je priznat u Španjolskoj u autonomnoj zajednici Baskiji te u dijelu Navare ima službeni status, ali ne i u Francuskoj. U francuskom dijelu Baskije baskijski jezik se rabi na dvojezičnim prometnim znacima, oglasima, radio-postajama i sl. No, u sudstvu, upravi se rabi isključivo francuski. Priznavanje i standardizacija jezika se zbila tek u 20. stoljeću.

Osobine

uredi

Pismo

uredi

Baskijski se piše latinicom, u koju su slova C, Q, V, W, Y uključena, ali se ne koriste, osim kod zapisivanja stranih riječi i imena. Dodano je slovo ñ, a digrafi dd, ll, rr, ts, tt, tx, tz imaju posebno značenje.

Potpuna abeceda je:

Aa Bb Cc Dd Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Mm Nn Ññ Oo Pp Qq Rr Ss Tt Uu Vv Ww Xx Yy Zz

Glasovi

uredi

Glasovni sustav baskijskog se razlikuje od narječja do narječja, i pokazuje velike utjecaje susjednih romanskih jezika. Sustav standardnog narječja je sljedeći:


bilabijalni dentalni alveolarni palatalni velarni laringalni
ploziv p b t d   tt -it- dd -id- k g  
frikativ f s     h

Sustav samoglasnika je vrlo jednostavan:

prednji srednji stražnji
zatvoren i   u
srednji e   o
otvoren   a  

Izgovor

uredi

Većina baskijskih suglasnika se izgovara poput hrvatskih, no ima i nekih iznimaka:

x se izgovara kao hrvatsko š;
z se izgovara kao hrvatsko s (zvuk nalik našem z ne postoji);
tz se izgovara kao hrvatsko c;
tx se izgovara kao hrvatsko č ' ili ć ';
ts se izgovara kao hrvatsko c ' ili kao umekšano ć ';
il se izgovara kao hrvatsko ilj;
in se izgovara kao hrvatsko inj;

U baskijskom jeziku ne postoje sljedeći zvukovi koji se u hrvatskom bilježe znakovima: dž, đ, v, z, ž.

Gramatika

uredi
  Podrobniji članak o temi: Gramatika baskijskog jezika

Baskijski je ergativni jezik.

Imenice i zamjenice

uredi

Glagoli

uredi

Većina baskijskih glagola ima perifrastičnu konjugaciju. To znači da se rečenice tvore po principu "nfinitiv + glagolski nastavak".

Glagolski nastavak u ovom slučaju označavao padež subjekta i objekta.

Primjeri: ikusi – "vidjeti";

Ikusten zaitut – "Ja te(be) vidim";

Ikusi zaitut – "Ja te(be) vidio/vidjela";

Ikusten nauzu – "Ti me(ne) vidiš";

Ikusi nauzu – "Ti si me(ne) vidio/vidjela".

Primjer glagola s običnom konjugacijom:

Hrvatski Baskijski
biti izan, egon
imati ukan
doći etorri
ići joan
imati eduki
znati jakin

Poput romanskih jezika Iberskog polotoka baskijski ima 2 oblika glagola biti: izan i egon.

Uporaba oblika izan

Identifikacija objekta/osobe: Etxe hauek tenpluak dira – "Ove kuća su hramovi".

Opisivanje značajki: Etxe handia da – "Kuća je velika" ili kakvoće: Ibon pobrea da – "Ibon je siromašan".

Nacionalnost: John Amerikarra da eta ni Kroaziarra naiz – "John je Amerikanac, a ja sam Hrvat"

Neosobni izrazi:

Beharrezko da – "Nužno je".

Kao pomoćni glagol biti u "continuous" obliku glagola: Zu ikasten ari zara – "Ti učiš"

Uporaba oblika egon

Mjesto (lokacija): Liburuak mahaian daude – "Knjige su na stolu".

Privremeno stanje/okolnost: Leihoa irekita dago – "Prozor je otvoren".

Zdravstveno stanje: Gaixorik nago "Bolestan sam".

Rječnik

uredi

Baskijski posjeduje vrlo malo prijedloga već se takve konstrukcije zamjenjuju padežnim oblicima.

Upitne zamjenice kao u španjolskom imaju i jedninu i množinu.

"tko" = nor (jednina), nortzuk (množina):

  • Nor zara zu? – "Tko si ti?";
  • Nortzuk gara gu ? – "Tko smo mi?";

odakle = nongoa, nongoak.

Primjer nekoliko brojeva:

Baskijski pokazuje jasno Vigesimalni sistem (dvadesetorski sistem)

40 = 2 x 20, 60 = 3 x 20, 80 = 4 x 20, 90 = 4 x 20 + 10

1 bat 11 hamaika 10 hamar
2 bi 12 hamabi 20 hogei
3 hiru 13 hamahiru 30 hogeita hamar
4 lau 14 hamalau 40 berrogei
5 bost 15 hamabost 50 berrogeita hamar
6 sei 16 hamasei 60 hirurogei
7 zazpi 17 hamazazpi 70 hirurogeita hamar
8 zortzi 18 hemezortzi 80 laurogei
9 bederatzi 19 hemeretzi 90 laurogeita hamar
10 hamar 20 hogei 100 ehun

Dani u tjednu

uredi
hrvatski baskijski
ponedjeljak astelehen
utorak astearte
srijeda asteazken
četvrtak ostiral
petak ostegun
subota larunbat
nedjelja igande

Mjeseci u godini

uredi
hrvatski baskijski
siječanj Urtarril
veljača Otsail
ožujak Martxo
travanj Apiril
svibanj Maiatz
lipanj Ekain
srpanj Uztail
kolovoz Abuztu
rujan Irail
listopad Urri
studeni Azaro
prosinac Abendu

Narječja

uredi
 
Dijalekti baskijskog jezika

Baskijski jezik ima nekoliko narječja:

Izumrli:

Pidžini

uredi

U prošlosti je postojao broj pidžina na osnovi baskijskog ili pod utjecajem baskijskog. U 16. stoljeću baskijski moreplovci su koristili baskijsko-islandski pidžin u komunikaciji s Islandom.[15] U kontaktu s domorodačkim stanovništvom oko rijeke sv. Lovrijenca nastao je baskijsko-algonkijski pidžin.[16]

Primjer teksta

uredi
Gure Aita (Očenaš)

Gure Aita, zeruetan zarena:
 santu izan bedi zure izena,
 etor bedi zure erreinua,
 egin bedi zure nahia,
 zeruan bezala lurrean ere.
 Emaiguzu gaur
 egun honetako ogia;
 barkatu gure zorrak,
 guk ere gure zordunei
 barkatzen diegun ezkero;
 eta ez gu tentaldira eraman,
 baina atera gaitzazu gaitzetik.

Esklabu erremintaria (Joseba Sarrionandia)

Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.

Rob Kovač

Zarobljen u kišnim šumama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kovača,
i sad radiš lance.
Crveno željezo koje nosiš u peć
može se modelirati kako želiš,
možeš praviti mačeve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti praviš lance, nove lance.

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ a b http://servicios.elcorreo.com/euskera/
  2. ↑ http://www.buber.net/Basque/Euskara/
  3. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2014. Pristupljeno 30. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ↑ http://www.aprendereuskera.com/Curso_de_Euskera_2009.pdf
  5. ↑ http://asignoret.free.fr/eskuara.html
  6. ↑ Mughal, Muhammad Aurang Zeb. 2012. Spain. Steven L. Denver (ed.), Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures, and Contemporary Issues, Vol. 3. Armonk, NY: M .E. Sharpe, str. 674-675.
  7. ↑ A Student Grammar of Euskara, Jon D. Patrick &lIari Zubiri Ibarrondo str. 20
  8. ↑ Beginner's Basque, Wim Jansen,ISBN 0781809339, str. 25
  9. ↑ a b Wim Jansen, str. 25
  10. ↑ Zuazo, Koldo (2010). El euskera y sus dialectos. Zarautz (Gipuzkoa): Alberdania. str. 16. ISBN 978-84-9868-202-1.
  11. ↑ Zuazo, Koldo (2010). El euskera y sus dialectos. Zarautz (Gipuzkoa): Alberdania. str. 17. ISBN 978-84-9868-202-1.
  12. ↑ Zuazo, Koldo (2012). Arabako euskara. Andoain (Gipuzkoa): Elkar. p. 21. ISBN 978-84-15337-72-0.
  13. ↑ Documentation for ISO 639 identifier: bsz. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2008. Pristupljeno 26. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. ↑ Documentation for ISO 639 identifier: bqe. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2008. Pristupljeno 26. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  15. ↑ Deen 1937.
  16. ↑ Bakker 1987

Literatura

uredi
  • Agirre Sorondo, Antxon. 1988. Tratado de Molinología: Los molinos en Guipúzcoa. San Sebastián: Eusko Ikaskunza-Sociedad de Estudios Vascos. Fundación Miguel de Barandiarán.
  • Azurmendi, Joxe. 1997. "Die Bedeutung der Sprache in Renaissance und Reformation und die Entstehung der baskischen Literatur im religiösen und politischen Konfliktgebiet zwischen Spanien und Frankreich" In: Wolfgang W. Moelleken (Herausgeber), Peter J. Weber (Herausgeber): Neue Forschungsarbeiten zur Kontaktlinguistik, Bonn: Dümmler. ISBN 978-3537864192
  • Bakker, Peter. 1987. A Basque Nautical Pidgin: A Missing Link in the History of Fu. Journal of Pidgin and Creole Languages 2(1):1–30.
  • Bakker, Peter, et al. 1991. Basque pidgins in Iceland and Canada. Anejos del Anuario del Seminario de Filología Vasca "Julio de Urquijo", XXIII.
  • Deen, Nicolaas Gerard Hendrik. 1937. Glossaria duo vasco-islandica. Amsterdam. Reprinted 1991 in Anuario del Seminario de Filología Vasca Julio de Urquijo, 25(2):321–426.
  • Hualde, José Ignacio. 1984. Icelandic Basque pidgin. Journal of Basque Studies in America 5:41–59.
  • Morvan, Michel. 2004. Noms de lieux du Pays basque. Paris.
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baskijski jezik

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&oldid=7029176"