Parlamentarni izbori u Hrvatskoj

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.

Od stjecanja samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, održano je jedanaest izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Valja napomenuti da se prvi višestranački izbori, održani 1990. godine, smatraju prvim izborima u Republici Hrvatskoj jer je tada izabran Sabor Republike Hrvatske, iako je Hrvatska tada još bila u sastavu SFRJ kao federalna jedinica SR Hrvatska. Sabor RH kasnije je izglasao Ustavnu odluku o samostalnosti i neovisnosti, Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ te novi hrvatski Ustav, što njegov osnutak čini važnim u povijesti Hrvatske.

Do 2001. godine parlamentarni izbori održavali su se kao Izbori zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora jer se Hrvatski sabor, do ustavne promjene te godine, sastojao od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom, kao predstavničko tijelo građana, imao je od 100 do najviše 160 zastupnika. U Županijski su dom građani svake županije birali su po tri zastupnika iz svake županije, a predsjednik Republike Hrvatske mogao je imenovati do 5 zastupnika, za državu Hrvatsku osobito zaslužnih građana. Izbori za Županijski dom održali su se samo dva puta – 1993. i 1997. godine. Navedenom ustavnom promjenom Zastupnički je dom postao Hrvatski sabor, dok je Županijski dom ukinut.

Aktivno i pasivno biračko pravo

Zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti (aktivno biračko pravo).

Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života (pasivno biračko pravo).

Raspisivanje izbora

Proces raspisivanja izbora inicira se po raspuštanju sabora. Predsjednik Republike Hrvatske raspisuje izbore za zastupnike. Dan provedbe izbora određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan. Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana.

Izborne jedinice

Izborne jedinice 2023.

Podrobniji članak o temi: Izborne jedinice u Hrvatskoj

Republika Hrvatska podjeljena je na 10 izbornih jedinica. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike na temelju lista posebnoj izbornoj jedinici (tzv. XI. izborna jedinica, Dijaspora). Pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati hoće li glasati u jednoj od 10 izbornih jedinica, ili za posebne zastupnike nacionalnih manjina (12. izborna jedinica).

Izbori

U Sabor se bira 140 zastupnika tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.

Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način (tzv. D'Hondtova metoda):

Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata.

Za primjer vidjeti članak: D'Hondtova metoda

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (izborni prag).

Sa svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.

Zamjenici zastupnika sa svake liste izborne jedinice su kandidati koji nisu izabrani.

Tijela za provedbu izbora

• Državno izborno povjerenstvo
• izborna povjerenstva izbornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.

Pravo nacionalnih manjina

Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske, i to na način da:

• pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika,
• pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,
• pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,
• pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,
• pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,
• pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.

Propisi

• Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine 63/2003. – pročišćeni tekst)