Vidi kôd stranice T'ang

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                  =Dinastija T'ang
|hr_ime               =Dinastija Tang
|izvorno_ime          =唐朝<br>''Táng Cháo''
|genitiv              = Dinastije Tang
|kontinent            = Azija
|regija               = Kina
|status               = Carstvo
|era                  = [[srednji vijek]]
|godina_start         = [[618.]]
|godina_kraj          = [[907.]]
|datum_start          = 18. lipnja 618.<ref name="Tongjian">''Zizhi Tongjian'', [[:zh:s:資治通鑑/卷175|vol. 175]].</ref>
|datum_kraj           = 4. lipnja 907.
|događaj_start        = [[Car Gaozu od Tanga|Li Yuan]] zauzima prijestolje [[Dinastija Sui|Dinastije Sui]]
|događaj_kraj         = [[Car Taizu od Kasnijeg Lianga|Zhu Quanzhong]] uzurpira carsku vlast; kraj vladavine dinastije Tang
|p1                   = Dinastija Sui
|flag_p1              = 
|p2                   = 
|flag_p2              = 
|s1 = Kasnija Dinastija Liang
|s2 = Kasnija Dinastija Tang
|s3 = Wu (Deset Kraljevstva)
|s4 = Wuyue
|s5 = Chu (Deset Kraljevstva)
|s6 = Bivši Shu
|s7 = Qi (Deset Kraljevstva)
|zastava              = 
|filozofija           = [[konfucijanizam]]
|vjera                = [[budizam]], [[taoizam]], [[konfucijanizam]]
|mapa                 = Tang_Dynasty_circa_700_CE.png
|mapa_opis            = Kina za dinastije T'ang oko 700. godine
|jezik                = [[starokineski]] 
|glavni_grad          = [[Chang'an]] (618.-904.)<br>[[Luoyang]] (904.–907.)
|vlada_tip            = [[Monarhija]]
|titula_vođa          = [[Car]]
|vođa1                = [[Car Gaozu od Tanga]]
|godina_vođa1         = [[618.]] – [[626.]]
|vođa2                = [[Car Ai od Tanga]]
|godina_vođa2         = [[904.]] – [[909.]]
|vođa3                = 
|godina_vođa3         = 
|titula_zamjenik      = [[Kancelar]]
|zamjenik1            = 
|godina_zamjenik1     = 
|zamjenik2            = 
|godina_zamjenik2     = 
|događaj_prije        = 
|godina_prije         = 
|događaj1             = 
|datum_događaj1       = 
|legislatura          = 
|geslo                = 
|događaj2             = Vladavina [[Wu Zetian]] (Druga dinastija Zhou)
|datum_događaj2       = [[8. listopada]] [[690.]] – [[3. ožujka]] [[705.]]
|događaj3             = [[An Shi pobuna]]
|datum_događaj3       = 16. prosinca 755. – 17. veljače 763.
|događaj4             = 
|datum_događaj4       = 
|stat_godina1         = 
|stat_površina1       =  
|stat_godina2         = 7. stoljeće
|stat_površina2       =  
|stat_pop2            = 50.000.000
|stat_godina3         = 9. stoljeće
|stat_površina3       =  
|stat_pop3            = 90.000.000
|stat_godina4         =  
|stat_površina4       = 
|valuta               = [[kineska kovanica]]
|vremenska_zona       = 
|broj                 = 
|fusnote = [http://www.chinawikipedia.com/chinahistory.html History of China:  A good collection of information on Chinese history] {{eng oznaka}} 
}}
'''Dinastija T'ang''' ili '''Dinastija Tan''' ([[kineski]]: 唐朝, [[pinyin]]: ''Táng Cháo'') bila je [[Kina|kineska]] [[car]]ska [[dinastija]] koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od [[18. lipnja]] [[618.]] do [[4. lipnja]] [[907.]] Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme ''Druge Chou dinastije'' ([[16. rujna]], [[690.]] – [[3. ožujka]], [[705.]]), kada je carica [[Wu Zetian]] zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.
[[Datoteka:Tang Empire.gif|mini|275px|lijevo|<center>Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije T'ang]]
Dinastija T'ang, sa sjedištem u gradu ''Chang'anu'' (današnji [[Xi'an]]) koji je bio najnapučeniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao veći od onog za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]], a populacija je (prema broju zabilježenih kućanstava) prešla 50 milijuna stanovnika<ref name="ebrey 2006">Patricia Buckley '''Ebrey''', James B. Palais i Anne Walthall, ''East Asia: A Cultural, Social, and Political History'', Houghton Mifflin, Boston, 2004. {{ISBN|0618133844}}.</ref>{{is|str 91}}. Čak i kad je središnja vlast postupno oslabila tijekom 9. stoljeća i nije bila u mogućnosti napraviti točan popis stanovništva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi<ref name="fairbank goldman 1992">John King '''Fairbank''' i Merle Goldman, ''China: A New History (2nd enlarged ed.)'', Cambridge: MA; London: The Belknap Press of Harvard University Press, 2006. {{ISBN|0674018281}}</ref>{{is|str. 106}}.
Zahvaljujući tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unovačene vojske od stotina tisuća vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nad [[srednja Azija|središnjom Azijom]] i unosnim trgovačkim putovima duž [[Put svile|Puta svile]]. Mnoge države i kraljevstva su plaćale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustav [[protektorat]]a. Izuzev političkog, Dinastija T'ang je imala i snažan kulturološki utjecaj na susjedne države poput onih na području današnje [[Koreja|Koreje]], [[Japan]]a i [[Vijetnam]]a.
[[Datoteka:Jingangjing.png|mini|lijevo|<center>Knjiga [[Diamond Sutra]] je najranija tiskana knjiga uz uporabu [[drvorez]]a iz [[868.]] godine.]][[Datoteka:Emperor Taizong gives an audience to the ambassador of Tibet.jpg|mini|lijevo|<center>[[Car Taizong od Tanga|Car Taizong]] (v. 626. – 649.) ugošćuje Ludongzana, poslanika [[Tibet]]a na svom dvoru; naslikao 641. [[Yan Liben]] (600. – 673.)]]
==Povijest==
===Uspon dinastije T'ang===

[[Datoteka:Emperor Taizongs horses by Yan Liben.jpg|mini|lijevo|<center>[[Bareljef]] vojnika i konja s raskošnim [[sedlo]]m iz grobnice cara [[Car taizong od Tanga|Taizong]]a, oko [[650.]] godine.]]
Dinastiju T'ang je osnovala obitelj Li (李), koja je preuzela vlast za vrijeme raspada dinastije Sui, koja je propala djelomično zbog tereta nametnutih javnim radovima, kao što je [[Veliki kanal]], a djelomično zbog skupih pokušaja da se osvoji [[Koguryo]] ([[sjeverna Koreja]]). [[Car Gaozu od Tanga|Li Yuan]] (koji će kasnije postati car Gaozu od Tanga, v. 618. – 626.) je bio vojvoda od Tanga i bivši upravitelj [[Taiyuan]]a tijekom raspada Sui carstva. Majke [[Car Yang od Suija|cara Yanga od Suija]] (v. 604. – 617.) i cara osnivača dinastije Tang su bile rođene sestre, što znači da su carevi ovih dviju dinastija bili [[bratić]]i<ref name="ebrey 2006"/>{{is|str 91}}. Li Yuan je zauzeo [[Chang'an]] i postao [[regent]] marionetskom dječjem [[Car Gong od Suija|caru Suija]], unazađujući njegova oca, cara Yanga, na mjesto ''[[Taishang Huanga]]'' ili umirovljenog cara<ref name="ebrey 2006"/>{{is|str 91}}<ref name="adshead 2004">S. A. M. '''Adshead''', ''T'ang China: The Rise of the East in World History'', Palgrave Macmillan, New York, 2004. {{ISBN|1403934568}}</ref>{{is|str. 40-41}}. Nakon što je doznao da je cara Yanga ubio njegov general [[Yuwen Huaji]] (prem. 619.), 18. lipnja 618. god., Li Yuan se proglasio carem nove dinastije Tang.<ref name="adshead 2004"/>

Li Yuan je vladao do 626. godine kada ga je svrgnuo njego sin, [[Car Taizong od Tanga|Li Shimin]], princ od Qina, koji je već bio ostvario veliku vojnu slavu i moć. Naime, boreći se protiv brojčano nadmoćnije vojske porazio je [[Dou Jiande]]a ([[573.]] – [[621.]]) kod [[Luoyang]]a u [[Bitka za Hulao|Bitci za Hulao]] 28. svibnja 621. god.<ref name="adshead 2004"/>{{is|str. 40-42}} U krvavom uklanjanju kraljevske obitelji iz straha od ubojstva, Li Shimin je iz zasjede ubio dvojicu svoje braće, [[Li Yuanji]]a (r. 603.) i Krunskog princa [[Li Jiancheng]]a (r. 589.) u tzv. "[[Incident kod Xuanwu vrata|Incidentu kod Xuanwu vrata]]" [[2. srpnja]] [[626.]] god.<ref name="adshead 2004"/> Nedugo potom njegov je otac abdicirao u njegovu korist i Li Shimin je preuzeo prijestolje kao car Taizong (唐太宗). Taizong se dokazao kao sposoban vladar koji je slušao savjete najmudrijih članova svojeg savjetničkog vijeća. Tako je tijekom [[pohod cara Taizonga protiv Istočnih Tujuea|pohoda protiv Istočnog Tujuea]], [[Gok Turci|gokturskog]] kanata, dao sagraditi budističke samostane na mjestima velikih bitki tako da bi se monasi mogli moliti za pale na obje strane<ref name="ebrey 2006"/>{{is|str 93}}. Nakon što je slavni Tang vojskovođa, [[Li Jing]] (571. – 649.), koji je kasnije postao kancelar, zarobio kana Ashini Duobija Turci su morali prihvatiti Taizonga kao svog Velikog [[kan]]a ili ''Tian Kehana'' (天可汗)<ref name="adshead 2004"/>{{is|str. 42-43}}.
[[Datoteka:Longmen.jpg|mini|lijevo|<center>T'ang vladari su bili pokrovitelji budističkih [[Longmen špilje|Longmen špilja]].]]
Nakon nekoliko godina godina unutrašnjeg jačanja dinastija T’ang započela je širenje preko granica. Do 660-ih vojska dinastije T’ang intervenirala je u [[Indija|Indiji]], zauzela [[Tarim]] i [[Džungarija|Džungariju]] i nakratko uspostavila protektorate u [[Tuharistan]]u, [[Sogdijana|Sogdijani]] i [[Fergana|Fergani]]. U to vrijeme je konačno zauzet i Koguryo. Oko [[660.]] godine [[Kinesko Carstvo]] je imalo najveću površinu do 18. stoljeća. [[Kineska kultura]] i sustav upravljanja širili su se zajedno s vojnim osvajanjima te su uspostavili kinesko kulturno jedinstvo na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], koje se održalo i dugo nakon propasti dinastije T’ang.

===Vrhunac Carstva===

Carstvo je bilo povezano mrežom [[pošta]]nskih putova, dok je prijevoz između područja u dolini rijeke [[Yangtze]], koja su se brzo razvijala, i sjevera bio omogućen učinkovitim sustavom [[kanal]]a i plovnih putova. Cestovni sustav bio je usmjeren prema prijestolnici, Ch’ang-anu, koji je ostao političko i strateško središte carstva. No, godpodarska središta nalazila su se u sjevernoj ravnici oko donjeg toka Yangtzea. Većinu trgovine na [[Put svile|Putu svile]] vodili su [[Kinezi]] i nomadski narodi središnje Azije.
{{Povijest Kine}}
Među kraljevstvima koja su plaćala danak Dinastiji Tang bila su: [[Kašmir]], [[Nepal]], [[Kotan]], [[Kuča]], [[Kašgar]], [[Japan]], [[Koreja]], [[Čampa]], te kraljevstva iz dolina rijeka [[Amu-Darja]] i [[Sir-Darja]].<ref name="whitfield 2004 47">{{Harvnb|Whitfield|2004|p=47}}.</ref><ref name="twitchett 2000">{{Harvnb|Twitchett|2000}}</ref>{{is|str. 116–118}} Nakon što je [[Su Daifang]] (591. – 667.) ugušio veliki ustanak gokturskog kana [[Shabolüe Kan]]a (umro 658.) kod [[Issyk Kul]]a 657. godine, Car Gaozong je osnovao nekoliko [[protektorat]]a kojima su upravljali Veliki upravitelji protektorata, te time proširio kinesku zonu utjecaja sve do [[Herat]]a u zapadnom [[Afganistan]]u.<ref name="twitchett 2000"/>{{is|str. 118-122}} [[Car Xuanzong od Tanga]] je donio zlatno doba u „Središnje Kraljevstvo”; [[Put svile]] je cvjetao, a dinastija Tang je imala snažan utjecaj na [[Indokina|Indokinu]], te je na zapadu bila gospodar [[Pamir]]a (u današnjem [[Tadžikistan]]u), dok joj je protektorat nad [[Kašmir]]om činio granicu s [[Perzija|Perzijom]]. 
[[Datoteka:Giant Wild Goose Pagoda.jpg|mini|lijevo|<center>Veliku [[pagoda|pagodu]] Divlje guske u [[Chang'an]]u, izgrađenu 652., obnovila je carica [[Wu Zetian]] 704. god.]]

U [[8. stoljeće|8. stoljeću]], kao posljedica gospodarkog razvoja, došlo je i do znatnog povećanja broja stanovništva.
Vjerska i filozofska ideologija [[Budizam|budizma]] je postala sastavnim dijelom kineske kulture, no nikada nije potisnula izvorna [[Kineska religija|kineska vjerovanja]], te će u 9. stoljeću budizam biti proganjan od strane vlasti i izblijedit će njegov utjecaj. Usprkos silaznoj putanji dinastije T’ang, umjetnost i kultura će nastaviti da se razvijaju. Dva kineska najslavnija povijesna [[pjesnik]]a potječu iz ovog doba – [[Du Fu]] i [[Li Bai]]; kao i pjesnici [[Meng Haoran]], [[Du Mu]] i [[Bai Juyi]], ali i [[slikar]]i [[Han Gan]], [[Zhang Xuan]] i [[Zhou Fang]]. 
Također cvate povijesna literatura koju skupljaju [[povjesničar]]i, ali nastaju i [[Enciklopedija|enciklopedije]] i knjige o [[zemljopis]]u i [[Medicina|medicini]]. Mnoge nove inovacije su se također javile u dinastiji T’ang, poput [[drvorez]]a, mehanizma pomaka u urarstvu, unapređenja [[Kartografija|kartografije]], pa čak i primjena [[Hidraulika|hidraulike]] kod pokretanja [[ventilator]]a.

===Propast dinastije T’ang===
[[Datoteka:Leshan_Buddha_Statue_View.JPG|mini|lijevo|<center>Divovski [[Leshan Buda]], visok 71 m; klesan je od 713. do 803. godine.<center>]]
Graničarski general [[An Lushan]] dignuo je [[755.]] godine [[An Shi pobuna|bunu]] koja je znatno oslabila dinastiju T'ang. U burnim godinama koje su uslijedile, Kina se povukla iz središnje Azije i postala zatvorenija, djelomice i zbog širenja [[Islam]]a, koji je do 8. stoljeća došao do [[Fergana|Fergane]], a potom postao dominantan i u [[Turkestan]]u. Na unutarnjem planu carska je vlast oslabila, moć je prešla na provincije, a mnogi su glavni gradovi prerasli u velike i bogate metropole. Istodobno dolazi do velikih premještanja stanovništva prema dolini rijeke Yangtze, gdje su se koristile nove metode poljodjelstva. Trgovina je cvala, a mreža malih trgovačkih gradova je rasla.

Krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]] veliki je seljački ustanak gotovo uništio središnju vlast dinastije T’ang. Kina je podijeljena na 10 država s malim ostatkom carstva kojim je vladalo pet dinastija u nizu (tzv. „Razdoblje [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]]”). Tek [[960.]] godine dolazi do ponovnog ujedinjenja zemlje pod [[Dinastija Sung|dinastijom Sung]].

==Uprava==
[[Slika:Palefrenier menant deux chevaux par Han Gan.jpg|mini|lijevo|<center>''Konjušar'', slika [[Han Gan]]a (706. – 783.), dvorskog umjetnika cara Xuanzonga]]
[[Image:Mogao Cave 61, painting of Mount Wutai monasteries.jpg|mini|lijevo|<center>Samostani [[Planina Wutai|Wutaija]] sa zidne slike u [[Mogao špilje|Mogao špiljama]]. Tijekom dinastije Tang, hramovi i samostani planine Wutai su doživjeli vrhunac i planina je postala središte Han budizma. broj hramova je narastao na 360, a privlačili su hodočasnike iz Indije, Nepala, Šri Lanke, Burme, Vijetnama, Koreje i Japana, koji su proširili učenje Manjusrija cijelom jugoistočnom Azijom.]]
Dinastija T’ang je u tom početnom vremenu mnogobrojnih pobuna uspjela stvoriti snažno centralizirano carstvo s učinkovitim sustavom upravljanja. Njezinu vladavinu podržavao je ''Carski ispitni sustav'', čiji je zadatak bio izabrati obrazovane građane da služe carstvu na osnovu standardiziranih ispita i preporuka za službu.

Tang je imao tri odjeljenja (省, ''shěng''), koji su redom imali obvezu: stvaranja, revizije i provođenja državne uprave. Postojalo je također šest ministarstava (部, ''bù'') koja su bila zadužena za za provođenje pojedinačih odredbi i državnih mjera. Ovaj višedjelni administracijski sustav je uključivao kadrovsku službu, financije, obrede, vojsku, pravosuđe i unutrašnje poslove, postavivši upravni model koji će trajati do pada [[Dinastija Qing|dinastije Qing]] (1644. – 1912.)<ref name="fairbank goldman 1992"/>{{is|str. 78}}. Središte državne moći je bio glavni grad [[Chang'an]] (današnji [[Xi'an]]), gdje je car imao brojan i velik dvor u kojem je gostio poslanike glazbenim i sportskim priredbama, [[Akrobatika|akrobatskim]] predstavama, poezijom, slikama i dramskim scenskim izvedbama.

Dinastija Tang je bila razdoblje napretka i stabilnosti, izuzev tijekom [[An Shi pobuna|An Shi pobune]] i tijekom slabljenja središnje vlasti u kasnijoj polovici dinastijske vlasti. Na koncu, društveni poredak je narušen jačanjem pokrajinskih vojnih upravitelja protektorata zvanih ''[[jiedushi]]'' tijekom 9. stoljeća. Naime, od vladavine cara Xuanzonga ''jiedushi'' imali značajnu autonomiju od središnje vlasti da bi se mogli nositi s problemima unutar protektorata; mogli su držati vlastitu vojsku, sakupljati poreze, te su njihove titule postale nasljedne. Ovo se obično uzima kao početak pada središnje Tang vlasti.

==Vojska==
Do 737. god. car Xuanzong je odbacio regrutaciju u kojoj se svake tri godine postojeće vojnike mijenjalo za nove regrute, te je time dobio stojeću vojsku iskusnih i u bitkama prekaljenih vojnika.<ref name="Benn 2002 9">{{Harvnb|Benn|2002|p=9}}</ref> To je ujedno donijelo i smanjenje troškova vojske, jer je obuka novih regruta i njihovo slanje na granicu u ciklusima od tri godine bilo veliko opterećenje za riznicu<ref name="Benn 2002 9"/> Do kraja 7. stoljeća ''fubing'' trupe su počele da napuštaju vojnu službu i zemlju koju su dobili u „sustavu jednakih polja”. Standard od 100 ''[[Mu (jedinica površine)|mua]]'' zemlje po obitelji se sve više smanjivao kako su područja Kine postajala prenapučena i kako su bogataši počeli kupovati velike površine zemlje.<ref name="graff 2002">{{Harvnb|Graff|2002}}</ref> {{is|str. 208}}Osiromašeni seljaci i težaci su zbog toga regrutirani u vojsku tako kako bi umjesto zemlje dobili izuzeće od plaćanja poreza i prisilnog rada, te obradivu zemlju i kuću za obitelj koja bi pošla za vojnikom u granična područja<ref name="graff 2002"/>{{is|str. 209}}. Do 742. godine broj ljudi u Tang vojsci se popeo do pola milijuna ljudi.<ref name="Benn 2002 9"/>

==Kultura==

[[Kineska kultura]] cvjetala je i dozrijevala tokom vladavine Dinastije Tang, te se to razdoblje smatra najvećim u kineskoj poeziji<ref name="Yu 1998">Pauline '''Yu''', ''Charting the Landscape of Chinese Poetry'', Chinese Literature: Essays, Articles, Reviews, 1998.</ref>{{is|str. 73–87}}. Dva najpoznatija kineska pjesnika: [[Tu Fu|Du Fu]] i [[Li Po|Li Bai]] su pripadali ovom razdoblju kao i mnogi poznati slikari poput: [[Han Gan]]a, [[Zhang Xuan]]a i [[Zhou Fang (Dinastija Tang)|Zhou Fanga]]. Mnoga književna i znanstena djela, enciklopedije i atlasi nastali tokom Dinastije Tang zauzimaju važno mjesto u razvoju [[Kineska književnost|kineske književnosti]].

Mnogi važni izumi su upravo iz razdoblja Dinastije Tang, uključujući i razvoj [[drvorez|drvenog tiska]].

Još dok se borio za vlast, Li Yuan je sakupljao podršku tvrdnjom da potječe od [[Taoizam|taoističkog]] mudraca [[Lao Tzu|Laozija]] iz 6. stoljeća pr. Kr.<ref name="graff 2000">{{Harvnb|Graff|2000}}.</ref>{{is|str 79.}}. [[Budizam]] ima značajan utjecaj na kinesku kulturu tog razdoblja i razne kineske sekte dobivaju na važnosti, no budiste će država kasnije progoniti i taj utjecaj će biti znatno umanjen. Prije progona budista u 9. stoljeću, budizam i taoizam su bili jednako prihvaćeni, te je [[Car Xuanzong od Tanga]] (v. 712. – 756.) pozivao monahe i svećenike obiju vjera na svoj dvor.<ref name="ebrey cambridge 111">{{Harvnb|Ebrey|1999|p=99}}.</ref>

Iako su dinastija i središnja vlast oslabili tijekom 9. stoljeća, umjetnost i kultura su i dalje cvjetali. Oslabljena središnja vlast se uglavnom povukla iz upravljanja gospodarstvom, no unatoč tomu trgovina i proizvodnja su uglavnom ostali netaknuti, pa čak i napredovali.

==Izvori==
{{izvori|30em}}
* ''Povijest svijeta'', The Times, Hena com, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6510-62-6}}
* David Andrew '''Graff''', ''Medieval Chinese Warfare, 300-900'', New York, London: Routledge, 2006. {{ISBN|0415239540}}

==Poveznice==
{{Commonscat|Tang Dynasty}}
* [[Bitka za Talas]]
* [[Generalni Protektorat da Umiri Zapad]]
* [[Kineska kultura]]
* [[Kineska umjetnost]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.metmuseum.org/toah/hd/tang/hd_tang.htm Dinastija Tang] u [[Metropolitan]] Muzeju u New Yorku.
* [http://www.mnsu.edu/emuseum/prehistory/china/classical_imperial_china/tang.html Dinastija Tang] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601172912/http://www.mnsu.edu/emuseum/prehistory/china/classical_imperial_china/tang.html |date=1. lipnja 2010. }}, eMuzej Državnog sveučilišta Minnesota

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Dinastija Sui]] 
|gl_članak_funkcija=[[Dinastije u kineskoj povijesti]]<br>[[618.]] – [[907.]]
|nasljednik=[[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] 
}}

[[Kategorija:Dinastija T'ang| ]]