Zgrada Gimnazije u Tuzli

Razglednica s Realnom gimnazijom u Tuzli

Zgrada Realne gimnazije u Tuzli je bila povijesna građevina. Nije proglašena nacionalnim spomenikom BiH Na popis spomenika nije uvrštena jer navodno nije udovoljavala uvjetima. Raritetni je spomenik kulture.

Povijest

Ustanova realne gimnazije osnovana je 1899. godine. Privremeno je smještena u zgradi Ruždije (podignuta 1883.), a u prizemlju je bila Muslimanska štedionica. Preselila se šest godina poslije u vlastitu zgradu, podignutu blizu budućeg Doma zdravlja. Građevinski zahvat zgrade Velike gimnazije napravilo je poduzeće mjesnih Talijana Kompanija Cordignano i Candotti. Sagrađena je u austro-ugarskom vremenu 1905. godine. Zgrada je višekatnica.

Bila je dijelom spomeničke cjeline (katolička crkva iz 1893. i dr.) koja je sa sličnim građevinama tvorila pravu prostornu galeriju graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na austro-ugarskoj urbanističkoj matrici. Zgrada je pogođena slijeganjem tla zbog koje je oštećen niz značajnih građevina. Zbog toga je razloga zatvorena za daljnju uporabu listopada 1961. godine, a ustanova Realna gimnazija preselila je u zgradu Klostera. Slijeganje tla bila je izlika gradskim vlastima da ju se ruši i ne zna se šta će se na tom prostoru graditi. Sumnjalo se u opravdanost rušenja i nemogućnost renoviranja. Upitnim se smatra tvrdnja da je rušenje plod stručne analize i glasni su komentari da je to odluka pojedinaca iz vlasti koji po Tuzli godinama čine čistku objekata koji su vrijedna spomenička i kulturna baština. Stihijske radnje opustošile su kulturni fundus poput nekadašnje Pošte, Kamenog suda, Općine i drugih u središtu grada, zbog čega gubi staru fizionomiju i postaje primjerom svojevrsna urbicida, prekidanje s tradicijom, kao da je cilj da se sruši sve što je starina i sagradi novo kao da povijest Tuzle mora početi s dolaskom recentnih garnitura na vlasti.