Kraljeva Sutjeska
| Kraljeva Sutjeska | |
|---|---|
 Samostan u Kraljevoj Sutjesci | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska županija |
| Općina/Grad | Kakanj |
| Koordinate | 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 248 |
 | |
  Kraljeva Sutjeska Kraljeva Sutjeska na zemljovidu BiH | |
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
.jpg)
Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Središte i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala rječica Trstionica, ispod brda Teševa. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.
Kraljeva Sutjeska zajedno s tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Potkraj 14. stoljeća spominje se kao Sutiska. 1340. ovdje je osnovan franjevački samostan, duhovno i kulturno središte ovog kraja. Više puta doživio je paljenja i rušenja.
Bosna je u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Kraj Sutiske je bila kraljevska palača s dvorskom kapelom. 1463. Osmanlije su ju zauzeli. Prije nego što je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV. stoljeću susreće se naziv "Curia bani", što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama, bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).
Kuća Ive Duspera[2] - Nacionalni spomenik BiH, nalazi se u naselju Prijeko na desnoj obali rječice Trstivnica u dijelu u kojem je situirana čaršija s ćepenecima.U kotlini rječice Trstionica (Trstivnice), nalazi se naselje Sutjeska (Sutiska, Kraljeva Sutjeska), značajno središte jednog od kulturnih krugova srednjovjekovne Bosne. Područje od današnjeg naselja Čatići prema Kraljevoj Sutjesci, pa i dalje, činilo je prostorni obuhvat srednjovjekovne župe Trstivnice.
| Stanovništvo Kraljeve Sutjeske 1468./1469. | ||||||
| godina | broj sela | broj kuća | odrasli | djeca | broj stanovnika | |
| 1468./1469. | / | / | / | / | oko 500 | |
- broj sela: 23
- broj kuća: 204
- odrasli: 1415
- djeca: 486
- ukupno stanovnika: 1901[3]
| Kraljeva Sutjeska | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 752 (88,26%) | 692 (84,49%) | 764 (88,32%) | |||
| Muslimani | 45 (5,28%) | 54 (6,59%) | 64 (7,39%) | |||
| Srbi | 2 (0,23%) | 11 (1,34%) | 28 (3,23%) | |||
| Jugoslaveni | 29 (3,40%) | 59 (7,20%) | 3 (0,34%) | |||
| ostali i nepoznato | 24 (2,81%) | 3 (0,36%) | 6 (0,69%) | |||
| ukupno | 852 | 819 | 865 | |||
| Kraljeva Sutjeska | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 22 (8,87%) | |||||
| Hrvati | 214 (86,29%) | |||||
| Srbi | 2 (0,81%) | |||||
| ostali i nepoznato | 10 (4,03%) | |||||
| ukupno | 248 | |||||
Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u mjesto nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.[5] Samostan i franjevačku crkvu muslimanski ekstremisti više puta su oskvrnuli i obeščastili u bošnjačko-muslimanskoj agresiji na Hrvate Srednje Bosne.[6]
Na brdu Grgurevu blizu samostana nalaze se temelji staroga kraljevskog dvora iz vremena prije osmanske okupacije Bosne. Pokraj kraljevske palače su ostatci crkve tj. dvorske kapele sv. Grgura, vjerojatno građene u gotičkom stilu.
Kraljeva Sutjeska sjedište je Sutješkog dekanata Vrhbosanske nadbiskupije Rimokatoličke crkve. Župu pastoriziraju franjevci Bosne Srebrene. U župi djeluju i Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. U župi je više groblja, 19 kapela i četiri područne crkve. U samoj Kraljevoj Sutjesci je groblje Trgovište.[6]
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a sobzirom na podatke iz 1959., u župi sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koju pastoriziraju franjevci, bila su ova naselja: Kraljeva Sutjeska (398 katolika), Aljinići (705), Bijelo Polje (222), Bištrani (155), Bjelavići (567), Bradaši (9), Bulčići (226), Ćatići (509), Dobrinje (61), Drenovik (24), Gora (321), Govedovići (69), Grmače (82), Klanac (89), Kopjari (145), Kovači (40), Kučukovići (38), Lipnica (138), Lučići (95), Lukovo Brdo (118), Miljačići (194), Papratno (64), Pavlovići (163), Pezeri (91), Poljani (745), Poriječani (11), Ratanj (210), Ričica (87), Seoce (426), Slagoščići (64), Slapnica (431), Sridice (74), Šošnje (48), Štitari (82), Teševo (315), Trnovci (280), Turbići (85), Vukanovići (387) i Zajezda (70). Niz cestu Kraljeva Sutjeska – Čatići živio je 191 katolik. Odvajanjem naselja od Kraljeve Sutjeske stvorene su nove kapelanije, a poslije i župe: Zgošća, poslije Kakanj (1920.), Borovica (1922.) i Aljinići (1977.).[7]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 9. listopada 2021.
- ↑ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. srpnja 2020. Pristupljeno 9. studenoga 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2017. Pristupljeno 12. ožujka 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ a b Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 228. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
- ↑ Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 229. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
- ↑ Krugovalna postaja Kraljeva Sutjeska
- ↑ Radio KS - Online & mobile radio Kraljeve Sutjeske. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2017. Pristupljeno 26. veljače 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)