Izvorni kod stranice Aronija

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Aronija
| slika = Aronia prunifolia0.jpg
| slika_širina = 240px
| image_caption = Ljubičastoplodna aronija
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Angiospermae]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| subfamilia = [[Maloideae]]
| genus = '''''Aronia'''''
| genus_autorstvo = [[Friedrich Kasimir Medikus|Medik.]]
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = 
*''Aronia arbutifolia'' <small>([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Christian Hendrik Persoon|Pers.]]</small>
*''Aronia melanocarpa'' <small>([[André Michaux|Michx.]]) [[Stephen Elliott (botanist)|Elliott]]</small>
*''Aronia prunifolia'' <small>([[Humphry Marshall|Marshall]]) [[Alfred Rehder|Rehder]]</small>
}}
'''Aronija''' je rod listopadnih [[grm]]ova koji se sastoji od dviju vrsta, podrijetlom s istoka [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Drvo aronije naraste najčešće 1–6 m, bujnog je rasta, a ljudi je rezidbom oblikuju kao manje drvo. Najčešće obitava u vlažnim [[šuma]]ma i [[močvara]]ma. Aroniju često ljudi uzgajaju kao ukrasnu [[biljke|biljku]]. Poznato je kako su nakon nuklearne katastrofe u [[Černobil]]u plodovi aronije korišteni za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Zbog visokog stupnja otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47&nbsp;°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Tako se aronija naselila u [[Rusija|Rusiji]], [[Finska|Finskoj]] i [[Švedska|Švedskoj]]. Također je otporna i na [[suša|sušu]], [[kukci|kukce]], [[zagađenje|zagađenja]] i [[bolest]]i.

== Opis==
Oprašuju je [[pčele]] i [[vjetar]], a u jesen listovi mijenjaju boju u crvene  nijanse. [[List]]ovi aronije su jednostavni, poredani naizmjenično. [[Cvijet]]ovi su mali, sastoje se od pet [[latica]] i pet čašičnih listića. Plodovi su joj bobice koje nisu jestive svježe jer su gorka okusa (osim crvenoplodne aronije), ali se često koriste u pripremi [[vino|vina]], [[džem]]a, [[čaj]]a, [[sirup]]a, [[kompot]]a, likera, idt. Također se koriste kao [[začin]] i boja u pićima i [[jogurt]]ima. Plodovima aronije se hrane [[ptice]], te njezine [[sjeme]]nke rasprostranjuju [[izmet]]om.

== Vrste ==
[[Datoteka:Owoce Aronia.jpg|230px|minijatura|desno|Crnoplodna aronija]]
=== Crvenoplodna aronija ===
'''Crvenoplodna aronija''' (lat. ''Aronia arbutifolia'') naraste 2–4 m u visinu, rijeđe 6 m. Listovi su joj 5–8&nbsp;cm široki. Cvjetovi su joj bijeli ili blijedo ružičasti, otprilike 1&nbsp;cm široki. [[Plod]] je crven, 4–10&nbsp;mm širok i otporan na [[zima|zimu]].

=== Crnoplodna aronija ===
'''Crnoplodna aronija''' (lat. ''Aronia melanocarpa'') naraste u visinu malo manje od 1 m, a rijetki primjerci su narasli 3 m. Listovi su najčešće 6&nbsp;cm široki. Cvjetovi su bijeli, imaju 1.5&nbsp;cm širine. Ispočetka je plod crvene boje. Kad naraste, plod je crne boje, veličine 6–9&nbsp;mm.

=== Ljubičastoplodna aronija ===
'''Ljubičastoplodnu aroniju''' (lat. ''Aronia prunifolia'') jedni znanstvenici smatraju [[hibrid]]om crvenoplodne i crnoplodne aronije, dok drugi smatraju da je to zasebna vrsta. Cvijeta od [[travanj|travnja]] do [[srpanj|srpnja]]. Plod joj je tamnoljubičaste do crne boje, 7–10&nbsp;mm širok.

== Historija ==
[[Datoteka:Aronia mitschurinii september.JPG|260px|minijatura|desno|Grm aronije]]
Aronija je dospjela u Europu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su  je poznavali tamošnji [[Indijanci]], njene plodove su sušili i  upotrebljavali za zimske pogače. Aroniju kao [[hrana|hranu]] i [[lijek]] su prvi  počeli upotrebljavati sjevernoamerički Indijanci. Kako plodovi aronije  dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su  se hranili  njime, plodove su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i  osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, te lijek  protiv želučanih i crijevnih tegoba. Osim zrelih plodova,  sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru  aronije. Ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, koji su  koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz  rana. 
U Europi je aronija privukla pažnju zbog svoje ljepote, jer su njeni bijeli cvjetovi jedni od najljepših cvjetova grmolikih biljaka. Godine [[1972]]. crnoplodna aronija je primila nagradu  Kraljevskog vrtlarskog udruženja u [[Engleska|Engleskoj]]. Jednom su je u većoj količini posadili također u [[Slovenija|Sloveniji]], iako nije bila posebno prihvaćena, prije svega zbog nepoznavanja ljekovitih svojstava, koja aronija nudi.

== Zdravlje ==
Aronija je prava riznica biološki aktivnih [[kemijski spoj|spojeva]] (preko 300). Čisti [[krv]], jača [[cirkulacija|cirkulaciju]], snižava [[kolesterol]] i [[krvni tlak]], djeluje protuupalno.<ref>http://www.zdravljeizprirode.hr/tema.php?id=20 Preuzeto 27. ožujka 2013.</ref> Svježi plodovi aronije imaju najveći [[antioksidansi|antioksidativni]] kapacitet među svim bobičastim i ostalim voćem istraživanim do sada, a mjerenim po ORAC i TEAC standardima. Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa aronije i smanjenja smrtnosti uslijed srčanih oboljenja, [[tumor]]a i drugih degenerativnih bolesti, odnosno smanjenje ili odgađanje razvoja navedenih bolesti, kao i starenja.<ref>http://aronija.net/sadrzaj/ucinak-na-zdravlje/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130320154132/http://aronija.net/sadrzaj/ucinak-na-zdravlje/ |date=2013-03-20 }} Preuzeto 27. ožujka 2013.</ref>

== Sadržaj plodova ==
Plodovi crnoplodne aronije sadrže sljedeće tvari: 6,2 - 10,8 % [[šećer]]a, 1,3 % [[Jabučna kiselina|jabučne kiseline]], 0,75 % [[pektin]]a, 0,35 - 0,6 % [[tanin]]a, vitamine [[vitamin A|A]], [[vitamin C|C]], [[vitamin B1|B1]] i [[vitamin B2|B2]], [[vitamin E|E]] i [[vitamin B3|PP]], glikozid cianidin, flavonske glikozide hesperidin i rutin, te kvercitin i katehin.

Od makroelemenata  plodovi sadrže (mg/g) [[Kalij|K]] - 13,90, [[Kalcij|Ca]] - 1,30, [[Magnezij|Mg]] - 1,0 , [[Željezo|Fe]] - 0,05.

Od mikroelemenata sadrže (KBN) [[Mangan|Mn]] - 0,07, [[Bakar (element)|Cu]] - 0,58, [[Cink|Zn]] - 0,10, [[Kobalt|Co]] - 0,15, [[Krom|Cr]] - 0,02, [[Aluminij|Al]] - 0,02, [[Selen|Se]] - 3,63, [[Nikal|Ni]] - 0,11, [[Stroncij|Sr]] - 0,06, [[Olovo (element)|Pb]] - 0,02, [[Bor (element)|B]] - 4,80&nbsp;µg/g.<ref>Lovkova, M.J., Rabinovič, A.M., Ponomareva, S.M.,Buzuk, G.N., Sokolova, S.M. Po čemu rastenija lečat, Moskva 1989., str. 181.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Maleae]]