Duševna bolest
Duševna ili mentalna bolest[1] jeste ponašanje ili mentalni obrazac koji uzrokuje značajan stres ili oštećenje ličnog funkcioniranja.[2] Takve karakteristike mogu biti uporne, ponavljajuće i remitentne ili se javljaju kao pojedinačne epizode. Opisani su mnogi poremećaji, sa znacima i simptomima koji se uvelike razlikuju među određenim poremećajima.[3][4] Takve poremećaje može dijagnosticirati stručnjak za mentalno zdravlje, obično klinički psiholog ili psihijatar. U najširem smislu svaki poremećaj funkcija mozga koji utiče na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da komunicira sa svojom okolinom smatra se mentalnom bolesti. Duševno ili mentalno zdravlje je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje duševne bolesti.
Precizna definicija ili klasifikacija duševnih bolesti su predmet trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što psihijatrija - nauka o duševnim bolestima - nije pratila napredak ostalih grana medicine, odnosno daleko više je bila pod uticajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora. Tako se, naprimjer, zalaganje za komunizam u SAD 1950-ih smatralo duševnom bolešću, dok su se 1970-ih u SSSR-u kritičari komunizma slali u duševne bolnice. Nešto svježiji primjer je homoseksualnost, koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za duševnu bolest, dok se takvo mišljenje danas u mnogim krugovima smatra za simptom duševne bolesti zvane homofobija.
Uzroci mentalnih poremećaja često su nejasni. Teorije mogu uključiti nalaze iz niza oblasti. Mentalni poremećaji se obično definišu kombinacijom načina na koji se osoba ponaša, osjeća, percipira ili razmišlja.[3] Ovo može biti povezano s određenim regijama ili funkcijama mozga, često u društvenom kontekstu. Mentalni poremećaj je jedan aspekt mentalnog zdravlja. Kulturna i vjerska uvjerenja, kao i društvene norme, treba uzeti u obzir prilikom postavljanja dijagnoze.[5]
Usluge za mentalna oboljenja se nalaze u psihijatrijskim bolnicama ili u zajednici, a procjene provode stručnjaci za mentalno zdravlje kao što su psihijatri, psiholozi, psihijatrijske medicinske sestre i klinički socijalni radnici, koristeći različite metode kao što su psihometrijski testovi, ali se često oslanjaju na promatranje i ispitivanje. Tretmane pružaju različiti stručnjaci za mentalno zdravlje. Psihoterapija i psihijatrijski lijekovi su dvije glavne opcije liječenja. Ostali tretmani uključuju promjene načina života, društvene intervencije, vršnjačku podršku i samopomoć. U manjem broju slučajeva može doći do prisilnog pritvora ili liječenja. Pokazalo se da programi prevencije smanjuju depresiju.[3][6]
U 2019., uobičajeni mentalni poremećaji širom svijeta uključuju depresiju koja pogađa oko 264 miliona, bipolarni poremećaj koji pogađa oko 45 miliona, demenciju koja pogađa oko 50 miliona i šizofreniju i druge psihoze od kojih ima oko 20 miliona ljudi.[3] Neurorazvojni poremećaji uključuju intelektualnu nesposobnost i poremećaje iz spektra autizma koji se obično javljaju u djetinjstvu.[3][7] Stigma i diskriminacija mogu doprinijeti patnji i invaliditetu povezanim s mentalnim poremećajima, što dovodi do različitih društvenih pokreta koji pokušavaju povećati razumijevanje i promijeniti društvenu isključenost.
Definicija
[uredi | uredi izvor]Definicija i klasifikacija mentalnih poremećaja ključna su pitanja za istraživače, kao i za pružaoce usluga i pacijente. Da bi se mentalno stanje moglo klasificirati kao poremećaj, ono općenito mora uzrokovati disfunkciju.[8] Većina međunarodnih kliničkih dokumenata koristi izraz mentalni "poremećaj", dok je "bolest" također uobičajena. Primijećeno je da korištenje izraza "mentalno" (tj. uma) ne znači nužno odvojenost od mozga ili tijela.
Prema DSM-IV, mentalni poremećaj je psihološki sindrom ili obrazac koji je povezan s uznemirenošću (npr. putem bolnog simptoma), invalidnošću (oštećenjem u jednom ili više važnih područja funkcioniranja), povećanim rizikom od smrti ili uzrokuje značajnu gubitak autonomije; međutim, isključuje normalne reakcije kao što je tuga zbog gubitka voljene osobe i također isključuje devijantno ponašanje iz političkih, vjerskih ili društvenih razloga koji ne proizlaze iz disfunkcije pojedinca.[9]
DSM-IV definiciju predikuje s upozorenjima, navodeći da, kao i u slučaju mnogih medicinskih termina, mentalni poremećaj "nedostaje konzistentna operativna definicija koja pokriva sve situacije", napominjući da se različiti nivoi apstrakcije mogu koristiti za medicinske definicije, uključujući patologiju, simptomatologija, odstupanje od normalnog raspona ili etiologije, te da isto vrijedi i za mentalne poremećaje tako da je ponekad prikladna jedna vrsta definicije, a ponekad druga, ovisno o situaciji.[10]
Američko psihijatrijsko udruženje (APA) je 2013. godine redefiniralo mentalne poremećaje u DSM-5 kao "sindrom karakteriziran klinički značajnim poremećajem u spoznaji, regulaciji emocija ili ponašanju pojedinca koji odražava disfunkciju u psihološkim, biološkim ili razvojnim procesima temeljno mentalno funkcionisanje."[11] Konačni nacrt MKB-11 sadrži vrlo sličnu definiciju.[12]
Uopšteno mogu se koristiti izrazi "mentalni slom" ili "nervni slom" za mentalni poremećaj.[13] Termini "nervni slom" i "mentalni slom" nisu formalno definisani kroz medicinski dijagnostički sistem kao što je DSM-5 ili ICD-10, i skoro su odsutni u naučnoj literaturi o mentalnim bolestima.[14][15] Iako "nervni slom" nije rigorozno definiran, istraživanja sugerišu da se pojam odnosi na specifičan akutni vremenski ograničen reaktivni poremećaj, koji uključuje simptome kao što su anksioznost ili depresija, koje obično izazivaju vanjski stresori.[14] Mnogi zdravstveni stručnjaci danas nazivaju nervni slom krizom mentalnog zdravlja.[16]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Mental Disorders". Medline Plus. U.S. National Library of Medicine. 15. 9. 2014. Arhivirano s originala, 15. 4. 2021. Pristupljeno 10. 6. 2016.
- ^ Bolton D (2008). What is Mental Disorder?: An Essay in Philosophy, Science, and Values. OUP Oxford. str. 6. ISBN 978-0-19-856592-5.
- ^ a b c d e "Mental disorders". World Health Organization. 22. 6. 2022. Arhivirano s originala, 22. 6. 2022.
- ^ "Mental disorders". World Health Organization. 2016. Arhivirano s originala, 29. 3. 2016. Pristupljeno 9. 4. 2016.
- ^ American Psychiatric Association (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th izd.). Arlington, VA: American Psychiatric Association. str. 101–05. doi:10.1176/appi.books.9780890425596. ISBN 9780890425541.
- ^ Jacka FN (mart 2017). "Nutritional Psychiatry: Where to Next?". EBioMedicine (Review). 17 (17): 24–29. doi:10.1016/j.ebiom.2017.02.020. PMC 5360575. PMID 28242200.
- ^ American Psychiatric Association (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th izd.). Arlington, VA: American Psychiatric Association. str. 31. doi:10.1176/appi.books.9780890425596. ISBN 9780890425541.
- ^ Stein DJ (decembar 2013). "What is a mental disorder? A perspective from cognitive-affective science". Canadian Journal of Psychiatry. 58 (12): 656–62. doi:10.1177/070674371305801202. PMID 24331284.
- ^ Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS (novembar 2010). "What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V". Psychological Medicine. UK: Cambridge University Press. 40 (11): 1759–65. doi:10.1017/S0033291709992261. eISSN 1469-8978. ISSN 0033-2917. OCLC 01588231. PMC 3101504. PMID 20624327.
U DSM-IV, svaki od mentalnih poremećaja je konceptualiziran kao klinički značajan bihevioralni ili psihološki sindrom ili obrazac koji se javlja kod pojedinca i koji je povezan s prisutnim stresom (npr. bolni simptom) ili invalidnošću (tj. oštećenjem jednog ili više važnih područja funkcionisanja) ili sa značajno povećanim rizikom od smrti, bola, invaliditeta ili značajnog gubitka slobode. Osim toga, ovaj sindrom ili obrazac ne smije biti samo očekivana i kulturološki sankcionirana reakcija na određeni događaj, na primjer, smrt voljene osobe. Bez obzira na njegov izvorni uzrok, trenutno se mora smatrati manifestacijom bihevioralne, psihološke ili biološke disfunkcije kod pojedinca. Ni devijantno ponašanje (npr. političko, vjersko ili seksualno) niti sukobi koji su prvenstveno između pojedinca i društva nisu mentalni poremećaji osim ako devijantnost ili sukob nije simptom disfunkcije pojedinca, kao što je gore opisano.
- ^ Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS (novembar 2010). "What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V". Psychological Medicine. UK: Cambridge University Press. 40 (11): 1759–65. doi:10.1017/S0033291709992261. eISSN 1469-8978. ISSN 0033-2917. OCLC 01588231. PMC 3101504. PMID 20624327.
... iako ovaj priručnik daje klasifikaciju mentalnih poremećaja, mora se priznati da nijedna definicija na adekvatan način ne određuje precizne granice za koncept 'mentalnog poremećaja'. Konceptu mentalnog poremećaja, kao i mnogim drugim konceptima u medicini i nauci, nedostaje dosljedna operativna definicija koja pokriva sve situacije. Sva medicinska stanja su definirana na različitim nivoima apstrakcije – na primjer, strukturalna patologija (npr. ulcerozni kolitis), prezentacija simptoma (npr. migrena), odstupanje od fiziološke norme (npr. hipertenzija) i etiologija (npr. pneumokokna pneumonija) . Mentalni poremećaji su također definirani raznim konceptima (npr. distres, diskontrola, nedostatak, invaliditet, nefleksibilnost, iracionalnost, sindrom sindroma, etiologija i statistička devijacija). Svaki je koristan indikator za mentalni poremećaj, ali nijedan nije ekvivalentan konceptu, a različite situacije zahtijevaju različite definicije.
- ^ "Use of the Manual". Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th izd.). Arlington, VA: American Psychiatric Association. 2013. doi:10.1176/appi.books.9780890425596.UseofDSM5. ISBN 9780890425541.
- ^ "Chapter 6 on mental, behavioural and neurodevelopmental disorders". ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics, 2018 version.
- ^ Pickering N (2006). The Metaphor of Mental Illness. Oxford University Press. str. 1. ISBN 978-0-19-853087-9.
- ^ a b Rapport LJ, Todd RM, Lumley MA, Fisicaro SA (oktobar 1998). "The diagnostic meaning of "nervous breakdown" among lay populations". Journal of Personality Assessment. 71 (2): 242–52. doi:10.1207/s15327752jpa7102_11. PMID 9857496.
- ^ Hall-Flavin, Daniel K. (26. 10. 2016). "Nervous Breakdown" Mayo Clinic. Archived copy, 2. 11. 2021.
- ^ Healthdirect Australia (14. 2. 2019). "Nervous breakdown". www.healthdirect.gov.au (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 3. 2019.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- National Institute of Mental Health
- International Committee of Women Leaders on Mental Health Arhivirano 30. 10. 2008. na Wayback Machine
