Kolašin

Kolašin
	Колашин
	;
	; Grb
Država	Crna Gora
Osnivanje	17. stoljeće
	Vlast
• Gradonačelnik	Milosav Bato Bulatović
	Površina
• Ukupna	897 km2
Koordinate	42°49′N 19°31′E / 42.82°N 19.52°E
	Stanovništvo
• Entitet	9949
• Naselje	2989
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj	20
Autooznaka	KL
Stranica	http://www.opstinakolasin.me
	; Karta Kolašina
	Kolašin Kolašin na zemljovidu Crne Gore

Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma. Zimski brend i svjedok kako na malom zemljopisnom prostoru mogu da postoje dvije oprečne klime, mediteranska duž obale i planinska. Također i Kolašinska. Za svega sat vremena vožnje koliko ga dijeli od Podgorice prevali se nevjerojatna visinska razlika. Kolašin je smješten na visini od 965 m i zato ima niže temperature tijekom godine. A one tijekom ljeta iznimno prijaju bjeguncima s tople obale i onima koji uživanje ne pronalaze u gužvi. Zimske temperature koje se spuštaju i do -25 °C obećavaju mnogo snijega zahvaljujući kojem je mjesto postalo skijaško središte.

Ime

Rebecca West pisala je da je prvo ime grada bilo Kol i šen, što je sveti Nikola na albanskom jeziku. Iako su u njemu u danima Srpskog carstva živjeli Srbi, kasnije su ga zauzeli Albanci katolici, koji su kasnije usvojili srpski jezik i pravoslavnu vjeru.^[1]

Zemljopis

Kolašin je okružen šumom na zaravni između kamenih goropadi Bjelasice i Sinjajevine. Rijeka Tara, koju nazivaju suzom Europe, ovuda nastavlja ka sjeveru prema Pljevljima i Šćepan Polju. Kolašin ima mnogo potencijala da postane vikend odredište za posjetioce iz lokalnih gradova. U špici zimske sezone postaje pravi ekološki raritet prekriven čistim snijegom, bistrim vodama koje s ledom stvaraju neobične kreacije i mirisnim smolama četinjača.

Kolašin baštini tradiciju grada kog su osnovali Turci u 17. stoljeću kao obrambenu utvrdu od uskoka s Brda (Crne Gore) i iz Hercegovine. Ostatci nekadašnje tvrđave i danas su vidljivi. Poslije epskih borbi protiv Turaka, 1878. godine pripao je Crnoj Gori. Od tih vremena samo se glavni gradski trg s nekoliko ulica oko njega promijenio u arhitektonskom smislu. Kao da je i priroda, pitoma i netaknuta, prenesena iz 19. stoljeća. Dolazak u ovaj kraj predstavlja povratak prirodi kakvu su pred sobom 365 dana u godini nadgledali njihovi rodonačelni preci.

Povijest

U blizini Kolašina četnici su u listopadu 1943. ubili Juricu, mlađeg brata Ive Lole Ribara.^[2]

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Kolašin imala je 9.949 stanovnika, raspoređenih u 70 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

Crnogorci - 4.812 (57,42 %)
Srbi - 2.996 (35,75 %)
nacionalno neopredijeljeni - 323 (3,85 %)
ostali - 47 (0,56 %)

Vjerski sastav:

pravoslavni - 7.795 (93,02 %)
ostali - 251 (3,00 %)
neopredijeljeni - 170 (1,70 %)
ne vjeruju - 79 (0,94 %)
nepoznato - 148 (1,77 %)^[3]

Naseljena mjesta

Babljak, Bakovići, Bare, Bare Kraljske, Blatina, Bojići, Breza, Cerovice, Crkvine, Donje Lipovo, Dragovića Polje, Drijenak, Drpe, Dulovine, Đuđevina, Gornja Rovca - Bulatovići, Gornje Lipovo, Izlasci, Jabuka, Jasenova, Kolašin, Kos, Liješnje, Lipovska Bistrica, Ljevišta, Ljuta, Manastir Morača, Mateševo, Međuriječje, Mioska, Moračka Bistrica, Moračko Trebaljevo, Mrtvo Duboko, Mujića Rečine, Mušovića Rijeka, Ocka Gora, Oćiba, Osretci, Padež, Pčinja, Petrova Ravan, Plana, Požnja, Radigojno, Raičevina, Raško, Ravni, Redice, Rovačko Trebaljevo, Sela, Selišta, Sjerogošte, Skrbuša, Smailagića Polje, Smrče, Sreteška Gora, Starče, Svrke, Tara, Trnovica, Ulica, Uvač, Velje Duboko, Višnje, Vladoš, Vlahovići, Vojkovići, Vranještica, Vrujica, Žirci,

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

UPOZORENJE: Slijede rezultati popisa iz 2003., no 2011. je održan novi popis čiji detaljni rezultati po naseljenim mjestima još nisu službeno objavljeni.

Apsolutna etnička većina:

██ Crnogorci

██ Srbi

Relativna etnička većina:

██ Crnogorci

██ Srbi

██ neopredijeljeni

naseljeno mjesto	ukupno	Crnogorci	Srbi	neopredijeljeni	ostali
Babljak	200	38	160	0	2
Bakovići	118	95	18	3	2
Bare	63	39	23	1	0
Bare Kraljske	246	119	121	2	4
Blatina	126	68	57	1	0
Bojići	156	103	37	12	4
Breza	339	151	176	11	1
Cerovice	87	20	67	0	0
Crkvine	24	16	8	0	0
Donje Lipovo	101	50	48	3	0
Dragovića Polje	60	33	27	0	0
Drijenak	533	239	289	4	1
Drpe	71	27	41	1	2
Dulovine	87	50	36	0	1
Đuđevina	59	41	15	3	0
Gornja Rovca - Bulatovići	147	37	108	0	2
Gornje Lipovo	134	84	43	5	2
Izlasci	33	11	16	6	0
Jabuka	48	18	28	0	2
Jasenova	35	15	18	2	0
Kolašin	2.989	1.798	998	124	69
Kos	30	21	8	0	1
Liješnje	28	14	12	2	0
Lipovska Bistrica	126	48	60	18	0
Ljevišta	72	24	47	1	0
Ljuta	33	13	10	10	0
Manastir Morača	49	23	24	1	1
Mateševo	97	39	56	2	0
Međuriječje	114	42	69	3	0
Mioska	45	41	1	3	0
Moračka Bistrica	24	2	10	12	0
Moračko Trebaljevo	86	54	26	4	2
Mrtvo Duboko	35	8	27	0	0
Mujića Rečine	13	2	11	0	0
Mušovića Rijeka	40	36	4	0	0
Oćiba	20	8	12	0	0
Ocka Gora	29	9	20	0	0
Osretci	75	54	17	0	4
Padež	4	2	2	0	0
Pčinja	59	41	18	0	0
Petrova Ravan	61	13	48	0	0
Plana	123	91	31	0	1
Požnja	82	33	41	8	0
Radigojno	125	67	58	0	0
Raičevina	148	88	58	2	0
Raško	35	18	16	0	1
Ravni	48	26	22	0	0
Redice	114	64	48	2	0
Rovačko Trebaljevo	223	88	127	6	2
Sela	71	28	42	1	0
Selišta	241	150	90	1	0
Sjerogošte	99	36	62	0	1
Skrbuša	23	10	13	0	0
Smailagića Polje	937	399	509	11	18
Smrče	29	5	24	0	0
Sreteška Gora	18	1	16	0	1
Starče	120	43	46	31	0
Svrke	67	34	32	1	0
Tara	36	14	22	0	0
Trnovica	21	9	12	0	0
Ulica	48	32	16	0	0
Uvač	2	0	2	0	0
Velje Duboko	90	6	84	0	0
Višnje	16	8	8	0	0
Vladoš	34	25	9	0	0
Vlahovići	139	92	47	0	0
Vojkovići	83	42	41	0	0
Vranještica	152	34	109	9	0
Vrujica	63	19	41	2	1
Žirci	66	28	15	23	0
ukupno	9.949	5.039	4.454	331	125

Jezici

srpski - 7.950 (79,90)
crnogorski - 1.822 (18,31)
ostali i nepoznato - 177 (1,79)

Uprava

Poznate osobe

Veljko Vlahović, revolucionar i narodni heroj
Vlado Šćepanović, bivši košarkaš
Sekula Drljević, pravnik i političar

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

KUD Mijat Mašković

Šport

Izvori

↑ West, Rebecca. 2017. Crno jagnje i sivi soko, str. 722., 723. Vulkan. Beograd.
↑ Slobodna Dalmacija, Ipak nije Lola nego Lolo, ali Hrvate ionako puno više intrigira smrt Ive Ribara i teze o urotama i izdaji 'komunističkog princa', objavljeno 12. listopada 2017., pristupljeno 2. lipnja 2019.
↑ Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011. godine (PDF)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kolašin

Nedovršeni članak Kolašin koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] West, Rebecca. 2017. Crno jagnje i sivi soko, str. 722., 723. Vulkan. Beograd.

[2] Slobodna Dalmacija, Ipak nije Lola nego Lolo, ali Hrvate ionako puno više intrigira smrt Ive Ribara i teze o urotama i izdaji 'komunističkog princa', objavljeno 12. listopada 2017., pristupljeno 2. lipnja 2019.

[3] Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011. godine (PDF)

[1]

[2]

[3]