Prijeđi na sadržaj

Atavizam

Izvor: Wikipedija
Darvinovo zadebljanje na uhu poređeno sa uhom kod primata, sa kojim je ovo Darvinovo zadebljanje spajano

Atavizam (lat. atavus, dosl. predak) je pojam koji označava sličnost s precima – nasljeđe osobina svojih predaka, odnosno kada se kod potomstva jave mentalne i fizičke osobine predaka. U biologiji , atavizam je evolucijski povratak osobina koje su nestale generacijama prije. Može se pojaviti na nekoliko načina. Jedan od načina je kada geni zbog prijašnjih fenotipskih značajki su sačuvani u DNA te postaju izraženi kroz mutacije u kojima stare osobine nadjačavaju nove. Broj osobina može varirati zbog skraćivanja fetalnog razvoja crte ili produživanja istog.

U društvenim znanostima, atavizam je socijalna tendencija - npr ljudi u moderno doba vraćaju se načinima razmišljanja i djelovanja bivšeg vremena. Riječ atavizam potječe od latinskog atavus što znači pra-pra-pradjed ili jednostavnije rečeno predak.

Biologija

[uredi | uredi kod]

Evolucijski, osobine koje su nestale fenotipski ne moraju nužno nestati i iz DNA organizma. Slijed gena često ostaje, ali nije aktivan. Takav neiskorišteni gen može ostati u genomu za mnoge generacije. Dokle god gen ostaje netaknut, greška u genetskom kontrolom suzbijanju gen može dovesti do ponovnog izražavanja. Primjeri opažajućih atavizama kod životinja:

  1. zadnje noge kod kitova ili zmija
  2. zadnja krilca kod dupina
  3. dodatni prsti kod konja, kao kod arhaičnih

Kultura

[uredi | uredi kod]

Neki socijalni znanstvenici opisuju kao povratak starijim, primitivnijim tendencijama. Oživljeni atavizam je zajednički naziv za uvjerenje u kojem se ljudi modernog doba vraćaju starim načinima razmišljanja i djelovanja. To posebno proučavaju sociolozi kod nasilja.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Ottův slovník naučný, heslo Atavismus. Sv. 2, str. 941

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]