Bazilika Saint-Remi

Bazilika Saint-Remi, Palača Tau i Katedrala Notre-Dame u Reimsu
Bazilika Saint-Remi, Palača Tau i Katedrala Notre-Dame u Reimsu
Svjetska baština – UNESCO
	Francuska ; ReimsLokacija Reimsa u Francuskoj
Registriran:	1991. (15. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, ii, vi
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Opatijska crkva Saint-Remi je crkva u Reimsu (Francuska), osnovana u 6. stoljeću, u kojoj se od 1099. godine ^[1] nalaze relikvije sv. Remija (umro 553.). Sveti Remi je bio biskup Reimsa koji je pokrstio Clovisa, prvog kršćanskog franačkog kralja za Božić 496. godine, nakon njegove pobjede nad Alemanima u bitci kod Tolbiaca.

Sadašnja bazilika je bila opatijska crkva koju je posvetio papa Lav IX. 1049. godine. Njeni najstariji dijelovi su romanički brod i transept iz 11. stoljeća, dok je fasada južnog transepta najnovija.

49°14′35″N 4°2′31″E / 49.24306°N 4.04194°E / 49.24306; 4.04194

Povijest

Tajanstveni korijeni velike opatije u Reimsu^[2] nalaze se u malenoj kapeli iz 4. stoljeća posvećenoj sv. Kristoforu. Opatija je procvala zahvaljujući nabavci relikvija sv. Remija 553. godine, nakon čega su opatiji uslijedile brojne donacije. Do 9. stoljeća opatija je posjedovala oko 700 posjeda i vjerojatno je bila najbogatija u Francuskoj. Relikvije su najprije čuvali lokalni svećenici koje su zamijenili benediktinci, a od 780. do 945. godine čuvao ih je Reimski nadbiskup. U ovoj opatiji je Karlo Veliki primio papu Lava III..

Godine 1005., opat Aviard je započeo obnovu crkve sv. Remija koja je neprekinuto trajala dvadeset godina dok se nije urušio svod, vjerojatno zbaog nedostatka vanjske potpore. Opat Theodoric je podigao današnju veličanstvenu baziliku koju je posvetio papa Lav IX. 1049. godine dajući joj brojne priviliegije. Opatijska knjižnica i škola su bile na tako dobrom glasu da je papa Aleksandar III. naisao opatu Petru pohvalu koja je i danas očuvana.

U njoj su sahranjeni nekoliko reimskih nadbiskupa i prinčevi: Carloman, brat Karla Velikog, Henri d'Orléans (umro 1653.); i kraljevi: Lotar I. i Luj IV., kralj Francuske.

Od ostalih važnih opata, podrijetlom iz viših plemićkih obitelji, možemo istaknuti nekolicinu: Henri de Lorraine (162.2-1641.), koji je povezao opatiju u kongregaciju sv. Maura; Jacques-Nicolas Colbert (1665.), kasnije Rouenski nadbiskup; Charles Maurice Le Tellier (1680.-1710.); i Joseph de Rochechouart, kojeg je 1745. godine postavio kralj.

Za vrijeme francuske revolucije opljačkani su brojni vrijedni predmeti iz crkve, ali su preživjeli vitraji iz 12. stoljeća.

Opatijska crkva Saint-Remi, zajedno s obližnjom katedralom Notre-Dame u Reimsu i Palačom Tau, je dodana na UNESCO-v popis svjetske baštine 1991. godine, i to kao kulturni spomenik I., II. i VI. kategorije ^[3].

Izvori

↑ Relikvije sv. Remija su do tada držane u katedrali u Reimsu, ali ih je opat Hincmar dao prenijeti u Epernay zbog invazije Vikinga, a potom 1099. godine u Opatiju Saint-Rémy.
↑ Katolička enciklopedija, 1911., s.v. "Opatija Saint Remy"
↑ http://whc.unesco.org/en/list/601 15. zasjedanje UNESCO-a, ID 601.

Vanjske veze

Panofotografije na Patrimonium-mundi.org Arhivirano 2008-11-21 na Wayback Machine-u
Welcome to Reims Arhivirano 2007-05-29 na Wayback Machine-u (en)

[1] Relikvije sv. Remija su do tada držane u katedrali u Reimsu, ali ih je opat Hincmar dao prenijeti u Epernay zbog invazije Vikinga, a potom 1099. godine u Opatiju Saint-Rémy.

[2] Katolička enciklopedija, 1911., s.v. "Opatija Saint Remy"

[3] ttps://whc.unesco.org/en/list/601 15. zasjedanje UNESCO-a, ID 601.

[1]

[2]

[3]

p r u Svjetska baština u Francuskoj
	Episkopalni grad Albi • Rimski i romanički spomenici u Arlesu • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu • Stara jezgra Avignona • 23 zvonika Beffroi¹⁾ • Gradsko središte Bordeauxa • Katedrala u Bourgesu • Canal du Midi • Utvrda Carcassonne i stari dio grada • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa • Dvorac Fontainebleau s parkom • Opatija Fontenay • Grande Île u Strasbourgu • Obnovljeno središte Le Havrea • Historijska mjesta u Lyonu • Mont Saint Michel i njegov zaljev • Katedrala Notre-Dame u Amiensu • Katedrala Notre-Dame u Chartresu • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu • Dolina Loire • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk • Pont du Gard • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici • Pireneji-Mont Perdu³⁾ • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa ²⁾ • Srednjevjekovni trgovački grad Provins • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ • Vinogradsko područje Saint-Emiliona • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe • Obala Seine u Parizu • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju • Vaubanove utvrde • Versajski dvorac • Opatija Vézelay s brežuljkom • Prahistorijski lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier)
	Francuski prekomorski posjedi: Lagune Nove Kaledonije • Nacionalni park Réunion
	Francuska nematerijalna svjetska baština Alençonska čipka, vještina pravljenja • Aubussonska tapiserija • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta • Equitation, francuska škola jahanja • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje • Francuski gastronomski obrok • Francuska tradicija crtanja krovišta • Maloya • Procesija divova i zmajeva¹⁾ • Sokolarstvo ⁴⁾
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Zajedno sa 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španije ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]