Chipset
U računarskom sistemu, chipset (fon. čipset) je set elektronskih komponenti u integrisanom kolu (čipu) koje upravljaju protokom podataka između procesora, memorije i periferije. Najčešće se nalazi na matičnoj ploči. Chipseti su često dizajnirani za rad sa posebnim vrstama mikroprocesora. Zbog kontroliranja komunikacija između procesora i vanjskih uređaja, chipset igra veoma važnu ulogu u određivanju računarskih osobina.
U računarstvu, pojam chipset se obično koristi za opis seta posebnih čipova na računarskoj matičnoj ploči ili na kartici za proširenje. Kod osobnih računara, prvi chipset za IBM Personal Computer/AT je bila NEAT chipset, kojeg je proizvela firma Chips and Technologies za Intel 80286 procesore.
Kod kućnih računara, igračih konzola i arkadnog hardvera za igre iz 1980-tih i 1990-tih, termin chipset je korišten za prilagođene audio i grafičke čipove. Primjeri uključuju Commodore Amiga-in originalni chipset ili Sega-in System 16 chipset.
Baziran na Intel Pentium-ovim mikroprocesorima, pojam chipset obično predstavlja posebni par čipova na matičnoj ploči: tzv. sjeverni most i južni most. Sjeverni most spaja mikroprocesor (CPU) na visoko-brzinske uređaje, posebno RAM i grafičke kontrolere, a južni most se spaja na niže-brzinske periferne sabirnice (poput PCI ili ISA). Kod dosta modernih chipsetova, južni most sadrži neke integrirane periferije na-čipu, poput Ethernet, USB, i audio uređaja.
Proizvođač chipseta je često neovisan od proizvođača matičnih ploča. Trenutni proizvođači chipseta za x86 matične su AMD, Broadcom, Intel, NVIDIA, SiS i VIA Technologies. Apple računari i Unix radne stanice imaju tradicionalno korištene prilagođeno-dizajnirane chipsetove. Neki proizvođači server-uređaja također razvijaju prilagođene chipsetove za svoje proizvode.
1980-tih, Chips and Technologies su bili pioniri u prooizvodnji chipsetova za PC-kompatibilne računare. Računarski sistemi kreirani od tada dijele zajednički korištene chipsete, čak preko široko različitih računarskih specijaliteta. Naprimjer, NCR 53C9x, jeftini chipset koji implementiira SCSI interfejs za uređaje za spremanje, može biti nađen kod Unix mašina kao što su MIPS Magnum, ugradbenih uređaja, i personalnih računara.
Tradicionalno kod x86 računara, procesorova primarna konekcija na ostatak mašine je preko matično-pločnog čipsetovog sjevernog mosta. Sjeverni most je direktno odgovoran za komunikaciju sa visoko-brzinskim uređajima (sistemska memorija i primarne ekspanzivne sabirnice, poput PCIe, AGP i PCI kartica, kao najčešći primjeri) i obratno bilo koji sistem komunikacije nazad na procesor. Ova veza između procesora i sjevernog mosta je tradicionalno poznata kao prednja sabirnica (FSB). Zahtjevi za resursima koji nisu direktno pod kontrolom sjevernog mosta su prebačeni na južni most, sa sjeverniim mostom koji je posrednik između procesora i južnog mosta. Južni most tradicionalno upravlja "svim ostalim", uglavnom nisko-brzinskom periferijom i funkcijama ploče (najveći je hard disk i skladištenje za povezivanje), kao što su USB, paralelna i serijska komunikacija. Veza između sjevernog mosta i južnog mosta nema zajedničko ime, ali je obično visoko-brzinsko povezivanje u vlasništvu čipset vendora.
Prije 2003, sve interakcije između CPU i glavne memorije ili uređaja za proširenje, kao što su grafička kartica (e) - bez obzira da li AGP, PCI ili integrirana u matičnu ploču - je pod direktnom kontrolom sjevernog mosta IC ispred procesora. Ovo je učinilo performanse procesora veoma zavisnim od sistema chipseta, posebno sjeverno-mostne memorijske performanse i mogućnosti da predaje ove informacije nazad ka procesoru. Tokom 2003, ipak, AMD-ova predstava Athlon 64-bit serija procesora[1] je promijenila ovo. Athlon64 je označio uvođenje integriranog memorijskog kontrolera koji se ugrađuje u procesor samostalno omogućavajući procesoru direktan pristup i rukovanje memorijom, negirajući potrebu za tradicionalnim sjevernim mostom da to uradi. Intel je pratio u 2008 odijelo s izdavanjem svojih Core i serija CPU i X58 platformi. U novijim procesorima integracija je dodatno povećana, prije svega uključivanje sistema primarnog PCIe upravljačkog sklopa i integrisane grafike direktno na CPU. Kao što su manje funkcije ostale ne-upravljane procesorom, proizvođači čipova su zgusnuli preostale northbridge i southbridge funkcije u jednom čipu. Intelova verzija ovoga je "Platform Controller Hub" (PCH), efektivno poboljšana southbridge za preostale periferije kao tradicionalne northbridge dužnosti, kao što su memorijski kontroler, ekspanzivna sabirnica (PCIe) interfejs, pa čak i on-board video kontroler, su integrirani u sam procesor.
Neki od popularniih brendova na tržištu proizvodnje chipseta su:
- ↑ „AMD Ushers in Era of Cinematic Computing with the AMD Athlon 64 FX Processor”. 2003-09-23. Pristupljeno 2006-07-04.
