Prijeđi na sadržaj

Huygensov princip

Izvor: Wikipedija
Ogib (difrakcija) vala prema Huygensovom principu
Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Huygensovo načelo ili Hajgensov princip jeste princip koji se odnosi na prostiranje talasa kroz sredinu. Prema ovom principu, svaka točka valne fronte, odnosno svaka čestica sredine na koju nailazi val postaje izvor novog vala.

Ovim načelom je Christiaan Huygens 1678. postavio temelje valnoj teoriji svjetlosti, koja se kosila s tada prihvaćenom Newtonovom čestičnom teorijom. Osim širenja valova, Huygensov princip objašnjava i niz drugih pojava u optici i akustici: refleksiju (odbijanje svjetlosti) i lom na granicama homogenih sredstava različite (optičke) gustoće (refrakcija), a pri objašnjenju pojava difrakcije daje samo ograničene rezultate.

Uočivši ulogu interferencije valova pri stvaranju valne plohe, da bi protumačio pojave difrakcije, Augustin Jean Fresnel bio je primoran poopćiti Huygensovo načelo zahtjevom da svaki elementarni val može započeti slobodnom, proizvoljnom fazom.[1]

Objašnjenje

[uredi | uredi kod]

Ukoliko ravan talas prostirući se kroz neku sredinu naiđe na prepreku sa prorezom onda prolazeći kroz prorez talasi prestaju da budu ravni. Naime, oko svake tačke u prelaznoj liniji nastaju sferni talasi, a rezultujući talas nastaje kao obvojnica oko mnoštva prethodno pomenutih sfernih talasa.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Huygens, Christiaan, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]