Prijeđi na sadržaj

Vunderkind

Izvor: Wikipedija
Bruno Valter i Jehudi Menuhin.

Vunderkind (njemački: Wunderkind) je izraz kojim se opisuje dijete ili neka druga osoba koja pokazuje talent ili posjeduje vještine koje se u pravilu mogu steći tek u kasnijem životnom dobu. Najčešće se pod tim podrazumijevaju djeca ili osobe mlađe od 15 godina koje s lakoćom obavljaju složene zadatke na polju umjetnosti ili nauke. Kao primjeri vunderkinda se navode Wolfgang Amadeus Mozart u muzici, Akrit Jaswal u medicini, Judith Polgar u šahu i Carl Friedrich Gauss u matematici. Na srpskohrvatskom području se također koristi i izraz čudo od djeteta.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Ito, M. (2005). Bases and implications of learning in the cerebellum—Adaptive control and internal model mechanism. In C.I. DeZeeuw & F. Cicirata (Eds.), Creating coordination in the cerebellum: Progress in brain research (Vol. 148, pp. 95-109). Oxford, England: Elsevier.
  • Ito, M. (2007). On "How working memory and the cerebellum collaborate to produce creativity and innovation" by L.R. Vandervert, P.H. Schimpf, and H. Liu. Creativity Research Journal, 19, 35-38.
  • Vandervert, L. (2007). Cognitive functions of the cerebellum explain how Ericsson's deliberate practice produces giftedness. High Ability Studies, 18, 89-92.
  • Vandervert, L. (2009b). Working memory, the cognitive functions of the cerebellum and the child prodigy. In L. Shavinina (Ed.), The International Handbook on Giftedness (pp. 295-316). Netherlands: Springer.
  • Vandervert, L. (2009a). The appearance of the child prodigy 10,000 years ago: An evolutionary and developmental explanation. The Journal of Mind and Behavior, 30, 15-32.