Bajram-namaz

Bajram-namaz (arapski: صلاة العيد) jest islamska molitva (namaz) koju muslimani obavljaju za Kurban-bajram i Ramazanski bajram. Bukvalan prijevod riječi "Bajram" na arapskom je "festival" ili "praznik" i to je vrijeme kada se muslimani okupljaju sa porodicom i većom muslimanskom zajednicom kako bi proslavili.^[1]

Vrijeme bajram-namaza

Vrijeme bajram-namaza, prema islamskim učenjacima, počinje kad Sunce odskoči za koplje ili dva. To je, otprilike, 45 minuta nakon izlaska Sunca. Konsultirajući hadise, zaključujemo da su prvi muslimani s Muhammedom klanjali tako da su Kurban-bajram klanjali nakon što Sunce odskoči za koplje, kako bi vjernici imali vremena zaklati kurban, a Ramazanski bajram kad sunce odskoči za 2 koplja, kako bi vjernici imali više vremena podijeliti sadekatul-fitr (milostinju). Ovo je dokazani sunnet i čvrsto je zabilježeno u sahih hadisima.^[2]

Vrijeme dokad se ovaj namaz može klanjati jeste vrijeme zevvala, odnosno vrijeme kad nestane sjenke predmeta, tj. kad je Sunce tačno na pola neba.

Obaveza bajram-namaza

Različite islamske škole različito gledaju na obavezu klanjanja bajram-namaza.

Sljedbenici Ebu-Hanifinog mezheba, kojem većinom pripadaju svi muslimani s prostora Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih zemalja, smatraju da je bajram-namaz vadžib, odnosno drugostepena obaveza.
Sljedbenici malikijskog i šafijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz pritvrđeni sunnet, tj. da nije obaveza, ali da ga je Muhammed stalno obavljao.^[3]
Sljedbenici hanbelijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz farz-kifaje, odnosno obaveza zajednice (poput dženaza-namaza).

Način obavljanja

Ovaj namaz ima dva rekijata. Obavlja se slično kao i ostali namazi od dva rekijata, kao npr. Sabah-namaz, ali se na prvom rekijatu prije učenja Fatihe i sure tri puta zaredom podignu ruke (kao na početnom tekbiru), i izgovori se Allahu Ekber. Ovo se isto treba uraditi na drugom rekijatu, ali nakon učenja Fatihe i sure, ali prije rukuua (pregibanja).

Nakon klanjanja bajram-namaza održava se bajramska hutba, podijeljena u dva dijela.

Osim ovoga, za vrijeme Kurban-bajrama, prema hanefijskom mezhebu, vadžib je učiti tzv. tekbiri-tešrik, odnosno slaviti Boga poslije svakog farz-namaza.

Tekbiri-tešrik

Ovaj tekbir je vadžib od sabaha dana Arefata (dan prije Kurban-bajrama) do ikindije 4. dana Kurban-bajrama, i to odmah iza farza. Ako se zaboravi donijeti tekbir, dužnost ga je proučiti, a glasi: Allāhu ekber, Allāhu ekber, lā ilāhe illallāhu wallāhu ekber, Allāhu ekber we lillāhil-hamd (prijevod: Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog boga osim Allaha. Allah je najveći, Allah je najveći. Allahu pripada svaka zahvala.)

Blagdan (Bajram)

Nakon što se završi namaz i hutba vjernici slave blagdan Bajram. Ovo je jedini islamski blagdan. Bajram je dva puta u toku jedne hidžretske godine.

Reference

^ Chitwood, Ken. "What is Eid al-Fitr and how do Muslims celebrate it? 6 questions answered". The Conversation (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-10-03.
^ "Obligations of Eid-ul-Adha". Daily Sun (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-10-04.
^ "الارشيف". اسلام اون لاين (jezik: arapski). Pristupljeno 2021-10-04.

Vanjski linkovi

[1] Chitwood, Ken. "What is Eid al-Fitr and how do Muslims celebrate it? 6 questions answered". The Conversation (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-10-03.

[:22-2] "Obligations of Eid-ul-Adha". Daily Sun (jezik: engleski). Pristupljeno 2021-10-04.

[3] "الارشيف". اسلام اون لاين (jezik: arapski). Pristupljeno 2021-10-04.

[1]

[2]

[3]