Idi na sadržaj

Pobačaj u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
  Legalno na zahtjev.
  Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja, silovanja, fatalnih nedostataka i/ili socijalno-ekonomskih faktora.
  Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja, silovanja i/ili fatalnih nedostataka.
  Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja i/ili silovanja.
  Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja i/ili zdravlja.
  Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke.
  Ilegalno bez iznimke.
  Nema informacija.

Pobačaj u Bosni i Hercegovini obavlja se na zahtjev tijekom prvih deset sedmica trudnoće. Između deset i dvadeset sedmica starosti ljudskoga ploda, pobačaj mora odobriti odbor, a obavlja se kada su život ili zdravlje žene ugroženi, ako ljudski plod ima ozbiljan poremećaj, kada trudnoća proizlazi iz zločina i zbog psihosocijalnih razloga. U svim slučajevima, žene moraju proći kroz savjetovanje. Nakon 20 sedmica starosti ljudskoga ploda, pobačaj se obavlja samo da se spasi život ili zdravlje žene. Samo osobe koje obavljaju ilegalne pobačaje kazneno su kažnjive, dok trudnice ne.[1]

Ljudski plod u 10. sedmici nakon pobačaja.

Pravni status pobačaja uređen je zakonom iz 2008. godine, prethodno, bio je uređen Zakonom od 7. oktobra 1977., kada je SR Bosna i Hercegovina bila dio SFR Jugoslavije.

Od 2001. godine stopa pobačaja bila je 1,4 pobačaja po 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine, što je bilo među najmanje pobačaja u Evropi, slično kao i na Kosovu.[2] Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izrazila je zabrinutost zbog veće stope pobačaja među adolescentima. Mladi neželjene trudnoće skrivaju, kako od roditelja, tako i uže i šire okoline. Mnogi pobačaji izvršavaju se po privatnim ordinacijama pa danas nije moguće znati istinski broj pobačaja.[3]

Doktori imaju pravo na priziv savjesti kada je u pitanju obavljanje pobačaja. Zakon im daje to pravo i oni ga koriste. S druge strane, kada bi pacijentica tražila da obavi pobačaj u bolnici, gdje su se svi doktori pozvali na priziv savjesti, bolnica bi po zakonu morali osigurati da se pobačaj provede. Nisu poznati takvi slučajevi.[4]

Trend negativnog prirodnog priraštaja u Bosni i Hercegovini bilježi se od 2012. godine, a podaci pokazuju kako BiH gubi i do 12,500 ljudi od ukupnog broja stanovnika svake godine što je alarmantan podatak koji ukazuje na eskalaciju bijele kuge. Najveći razlozi bijele kuge su loša socio-ekonomska situacija u državi, porast broja prekida trudnoće (pobačaja) kod žena, ali i psihološki aspekti vezani za osnivanje porodica i stupanje u brak.[5]

Javno mišljenje

[uredi | uredi izvor]

U anketi istraživačke kuće "Pew Research" iz 2017. godine ispitanici iz Bosne i Hercegovine bili su ravnomjerno podijeljeni između onih, koji vjeruju da bi pobačaj trebao biti legalan u većini slučajeva (47%) i onih koji misle da bi u većini slučajeva trebao biti ilegalan (47%). Međutim, došlo je do znatne podjele između različitih etničkih i vjerskih skupina, a katolici su pretežno protiv pobačaja (71%).[6]

Pokreti za život

[uredi | uredi izvor]

"Svjetionik - Centar za život" kao registrirano savjetovalište na području Bosne i Hercegovine djeluje od 2001. godine. Njihove usluge savjetovanja do sada je primilo stotine žena diljem Bosne i Hercegovine, raznih životnih dobi i profila.[7]

Pro-life molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece 40 dana za život započela je djelovanje u Mostaru u jesen 2015. godine, koje traje i danas. Molitelji miroljubivo bdiju i mole ispred Univerzitetske kliničke bolnice Mostar.[8]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ https://www.un.org/esa/population/publications/abortion/doc/bosnia1.doc
  2. ^ https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/policy/world-abortion-policies-2013.asp
  3. ^ "Masovni pobačaji maloljetnica u Bosni i Hercegovini". www.hercegovina.info (jezik: hrvatski). Pristupljeno 8. 4. 2022.
  4. ^ https://pogled.ba/clanak/bih-djevojcice-od-13-14-godina-dolaze-na-pobacaj/117232
  5. ^ admin (1. 2. 2018). "BIJELA KUGA I ZBOG PORASTA ABORTUSA U BiH godišnje do 12.500 manje stanovnika". Savjetovalište za neplaniranu i kriznu trudnoću. Pristupljeno 8. 4. 2022.
  6. ^ https://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/09154356/Central-and-Eastern-Europe-Topline_FINAL-FOR-PUBLICATION.pdf
  7. ^ "SVJETIONIK CENTAR ZA ŽIVOT". Savjetovalište za neplaniranu i kriznu trudnoću. 8. 1. 2018. Pristupljeno 8. 4. 2022.
  8. ^ "40 dana za život - Mostar". www.hercegovina.info (jezik: hrvatski). Pristupljeno 8. 4. 2022.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pobačaj_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=3547944"