Prijeđi na sadržaj

Ulcinj

Koordinate: 41°55′N 19°12′E / 41.92°N 19.20°E / 41.92; 19.20
Izvor: Wikipedija
Ulcinj
Улцињ

Država Crna Gora
Osnivanje5. stoljeće pr. Kr.

Vlast
 • GradonačelnikFatmir Gjeka (predsjednik općine)[1]

Površina
 • Ukupna255 km2
Koordinate41°55′N 19°12′E / 41.92°N 19.20°E / 41.92; 19.20

Stanovništvo
 • Entitet20,290
 • Naselje10,828

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj30
AutooznakaUL
Stranicawww.ul-gov.me
Zemljovid

Karta Ulcinja
Ulcinj na zemljovidu Crne Gore
Ulcinj
Ulcinj
Ulcinj na zemljovidu Crne Gore

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

U blizini grada počinje Velika plaža, najveća plaža na jadranskoj obali.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Ulcinj imala je 20.290 stanovnika, raspoređenih u 39 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

Vjerski sastav:

  • muslimani – 14.175 (69,86)
  • pravoslavni – 3404 (16,77)
  • katolici – 2416 (11,90)
  • ostali – 69 (0,34)
  • neopredijeljeni – 79 (0,38)
  • ne vjeruju – 59 (0,29)
  • nepoznato – 88 (0,46)

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]
Crkva-džamija, samo središte ulcinjske povijesne jezgre

Ambula, Bijela Gora, Bojke, Brajše, Bratica, Briska Gora, Ćurke, Darza, Donja Klezna, Donji Štoj, Draginje, Fraskanjel, Gornja Klezna, Gornji Štoj, Kaliman, Kodre, Kolonza, Kosići, Kravari, Kruče, Kruta, Krute, Leskovac, Lisna Bore, Međreč, Mide, Možura, Pistula, Rastiš, Reč, Salč, Sveti Đorđe, Sukobin, Sutjel, Šas, Štodra, Ulcinj, Vladimir, Zoganj,

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

[uredi | uredi kôd]
  • Ambula – uk. 31, Albanci – 28, neopredijeljeni – 2, Srbi – 1
  • Bijela Gora – uk. 23, Albanci – 12, Srbi – 7, Bošnjaci – 2, Crnogorci – 2
  • Bojke – uk. 199, Albanci – 197, ostali – 2
  • Brajše – uk. 767, Albanci – 753, Muslimani – 1, ostali – 13
  • Bratica – uk. 232, Albanci – 184, neopredijeljeni – 19, Crnogorci – 18, Srbi – 2, Bošnjaci – 1, ostali – 8
  • Briska Gora – uk. 58, Crnogorci – 23, Albanci – 20, Srbi – 15
  • Vladimir – uk. 802, Albanci – 797, ostali – 5
  • Gornja Klezna – uk. 164, Albanci – 164
  • Gornji Štoj – uk. 134, Albanci – 124, Crnogorci – 5, Srbi – 2, neopredijeljeni – 1, ostali – 2
  • Darza – uk. 119, Crnogorci – 44, Srbi – 33, Albanci – 28, neopredijeljeni – 10, ostali – 4
  • Donja Klezna – uk. 151, Albanci – 147, Crnogorci – 4
  • Donji Štoj – uk. 881, Albanci – 414, Srbi – 204, Crnogorci – 119, Muslimani – 71, Bošnjaci – 30, neopredijeljeni – 2, ostali – 41
  • Draginje – uk. 163, Albanci – 163
  • Zoganj – uk. 425, Albanci – 283, Crnogorci – 57, Muslimani – 39, Srbi – 29, ostali – 17
  • Kaliman – uk. 8, Albanci – 8
  • Kodre – uk. 883, Albanci – 798, Crnogorci – 42, Muslimani – 21, Srbi – 11, neopredijeljeni – 2, Bošnjaci – 1, ostali – 8
  • Kolonza – uk. 249, Albanci – 141, Crnogorci – 25, Muslimani – 15, Srbi – 1, ostali – 67
  • Kosići – uk. 259, Albanci – 250, Muslimani – 7, Crnogorci – 2
  • Kravari – uk. 617, Albanci – 617
  • Kruta – uk. 205, Albanci – 140, Crnogorci – 57, neopredijeljeni – 6, ostali – 2
  • Krute – uk. 606, Albanci – 540, Muslimani – 40, Crnogorci – 24, ostali – 2
  • Kruče – uk. 161, Albanci – 87, Crnogorci – 33, Srbi – 28, Muslimani – 4, ostali – 9
  • Leskovac – uk. 74, Crnogorci – 74
  • Lisna Bore – uk. 179, Albanci – 177, ostali – 2
  • Međreč – uk. 9, Crnogorci – 9
  • Mide – uk. 222, Albanci – 220, Muslimani – 1, ostali – 1
  • Možura – uk. 0 (nema stanovnika)
  • Pistula – uk. 370, Albanci – 289, Muslimani – 46, Crnogorci – 11, Srbi – 8, neopredijeljeni – 3, Bošnjaci – 1, ostali – 12
  • Rastiš – uk. 409, Albanci – 409
  • Reč – uk. 71, Albanci – 66, Crnogorci – 4, ostali – 1
  • Salč – uk. 4, Albanci – 4
  • Sveti Đorđe – uk. 86, Albanci – 86
  • Sukobin – uk. 375, Albanci – 374, ostali – 1
  • Sutjel – uk. 18, Albanci – 18
  • Ćurke – uk. 31, Albanci – 31
  • Ulcinj – uk. 10.828, Albanci – 6658, Crnogorci – 1868, Srbi – 1168, Muslimani – 436, Bošnjaci – 262, neopredijeljeni – 134, ostali – 302
  • Fraskanjel – uk. 76, Albanci – 69, neopredijeljeni – 7
  • Šas – uk. 268, Albanci – 268
  • Štodra – uk. 133, Albanci – 74, ostali – 59

Jezici

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Hrvati i Ulcinj

[uredi | uredi kôd]

Po opisu Gašpara Vinjalića, 25 hrvatskih vojnika (konjica) je 1718. godine sasjekla neke Ulcinjane: Gusari Ulcinja često su obilazili obale Romanje. Zbog toga je papin nuncij u Veneciji tražio da se uništi to gnijezdo lopova... Mocenigo zbog nedostatka hrane u blizini Ulcinja nije sa sobom poveo nego 25 hrvatskih vojnika s njihovim konjima, a vodio ih je plemić Luiđi Benja iz Zadra. Oni uzjahahu konje i umiješaju se među Ulcinjane te ih sasijeku. To je toliko prestrašilo ostale da su pobjegli u grad i tako je borba brzo završila. Ovo je deveti put da je Mletačka republika poduzela vojnu protiv strašne turske sile.[2] U tom ratu, stalne turske napade su odbijali dragoni i "Hrvati na konju". Njih su podržavali "grenadiri i Sloveni" uz podršku konjice.[3]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. (crnog.) Izgradnja puta Ulcinj – Krute početkom 2015 godine, općina Ulcinj, pristupljeno 2. prosinca 2014. (crnogorski)
  2. Vinjalić, Gašpar. 2010. Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.231. i 232. Književni krug. Split.
  3. Дабовић, Ђоко. 2006. Племе Шестани, стр. 119. Удружење грађана Шестани. Бар.
Nedovršeni članak Ulcinj koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.