Vodnjan

Vodnjan – Dignano
	; Grb grada Vodnjana ; Zastava grada Vodnjana
	gradsko središte
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Gradonačelnik	Edi Pastrovicchio
Naselja	4 gradska naselja
Površina	101 km2
Površina središta	42,9 km2
Koordinate	44°58′N 13°51′E / 44.96°N 13.85°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	5838
– gustoća	58 st./km2
Urbano	3133
– gustoća	73 st./km2
Odredišna pošta	52215 Pula
Pozivni broj	+385 (0)52
Autooznaka	PU
Stranica	vodnjan.hr
	Vodnjan – Dignano Vodnjan – Dignano na zemljovidu Hrvatske

Vodnjan (talij. Dignano [diɲˈɲaːno], istriot. Diegnan, čak. Vodnan)^[4] je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska). Vodnjan je jedan od centara istriotskog jezika. U crkvi sv. Blaža nalazi se svjetski poznata zbirka relikvija u Vodnjanu kao i Vodnjanske mumije svetaca.

Gradska naselja

Gradu Vodnjanu pripada 4 naselja (stanje 2006.), to su:

Tu su još i okolna sela kao što su Brščići, Juršići, Majmajola itd.

Zemljopis

Područje Grada Vodnjana se nalazi na plodnom nizinskom području na jugu Istre koja na zapadu kod Peroja izbija na more. Oko 10 km sjeverno je od Pule na koordinatama 44°57′40″ s.g.š.i 13°51′10″ i.g.d., a najviša točka iznosi 147 m.n.v. Zauzima površinu od 102 km².

Povijest

Po legendi Vodnjan je nastao tako da se udružilo 7 rimskih villa rustica unutar agera Colonia Julia Pola. U rimsko vrijeme se nazivao Praedium Athenianum da bi kasnije prešlo na Vicus Attinianum ili Adinianum da bi u srednjem vijeku prešlo s Diniano – Dignano (Dinjano). Kojim glasovnim promjenama je Dinjan kod Slavena prešao u Vodnjan nije poznato.

U srednjem vijeku se gradi kaštel koji je bio smješten na Narodnom trgu (Piaza del Popolo), nepravilnog oblika s 3 porte: jedna je izlazila na Mercerie (dućane sitne robe), druga na Kontradu del Forno Grande (Velike pekare), a treća na spoj 2 kontrada, Portarol i za katedralu.

Godine 1806. taj se kaštel ruši, a od klesanog kamenja s kaštela se popločavaju okolne ulice.

Stanovništvo

Prema AU popisu stanovništva iz 1910. općina Vodnjan (isto područje kao i današnji Grad) je imala 6087 stanovnika, od toga 5801 Talijan, Nakon velikog istarkog egzodusa 1951. je ostao 1041 stanovnik. Autohtono stanovništvo Vodnjana, Bumbari, danas čine manji postotak (20 % u 2001, 15 % u 2011.) u odnosu na doseljeno stanovništvo koje je vrlo raznoliko. Najviše ima Hrvata, a ostale nacionalnosti su Romi, Bošnjaci i Slovenci. Ukupno na područki Gradač je bilo 6119 stanovnika (2011.) dok je sam Vodnjan imao 1501 stanovnika u odnosu na 2514 1931. g.

Talijanska zajednica je najviše zastupljena u Vodnjanu (1/4 stanovnika) te u Galežani (oko 50 %).

Romi u Vodnjanu su najveća romska zajednica u Istri sa svojim Udruženjem Roma Istre (Cidinipè Romano anne Istria) te imaju i svog predstavnika u vijeću Grada.

I Crnogorci u Peroju su povijesna zajednica koja je stoljećima uspjela sačuvati svoju pravoslavnu vjeru i običaje u svom udruženju "Peroj 1657".^[5]

Inače, unatoč mehaničkom priljevu, prevladava demografski pad, tj. ima više umrlih nego rođenih, iako ima iznimaka.

Grad Vodnjan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4825	5987	6828	7035	7881	9066	8379	8330	5609	4334	6297	6259	5261	5538	5651	6119	5838
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Pula. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Svetvinčenat. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Vodnjan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3824	4731	5315	5152	5540	5916	5642	5424	3482	2576	3623	3636	3566	3678	3406	3613	3133
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Gajana, a od 1857. do 1890. te u 1921. i 1931. dio podataka za naselje Peroj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Vodnjan je nedavno postao gradom, a njime upravlja gradonačelnik Edi Pastrovicchio.

Gospodarstvo

Najvažnija privrednaa grana je tradiconalno maslinarstvo, proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Postoji nekoliko uljara.

Ostim toga stanovništvo se bavi vinogradarstvom, stočarstvom, trgovinom, uglavnom domaćom proizvodnjom.

Poznate osobe

Venerio Trevisan, slikar
Fran Dominko (1903. – 1987.), jedan od najpoznatijih slovenskih astronoma.
Luigi Donora (r. 1935.), skladatelj
Giuseppe del Ton (1900. – 1997.), filolog, svećenik i pisac
Bartolomeo Biasoletto, farmaceut, botaničar i prirodoslovac
Loredana Bogliun, književnica, stvara na istriotskom
Marija Mikelić (Kuftići, 1. siječnja 1914. – Stara Barbariga, 3. ožujka 2020.), najstarija Istrijanka, pokopana u Vodnjanu^[6]
Bartolomeo Biasoletto, farmaceut, botaničar
Livio Morosin, glazbenik.

Spomenici i znamenitosti

Nužno je navesti ono po čemu se Vodnjan posebno ističe, a to je zbirka relikvija u Vodnjanu kao i vodnjanske mumije svetaca. Nalaze se iza glavnog oltara – u sakristiji. Znanstvenici ih drže čudom jer su stoljećima netaknute i neraspadnute iako nisu bile hermetički tretirane.

Još jedno poznato obilježje je vodnjanski zvonik koji je najviši u Istri (60 m).·
Palača Bettica (Betika),
romanička kapelica sv. Križa (santa Croce),
renesansna palača (Kaštel)
U Vodnjanu su su još crkve Madone Karminske, sv. Martina, Madone Traverse, sv. Katerine, sv. Roka, sv. Nedjelje te sv. Margarete.
Vodnjanska okolica bogata je znamenitostima poput kažuna

Obrazovanje

Malo dalje od centra grada nalazi se Osnovna škola Vodnjan koja je jedina u Hrvatskoj podjeljena na dva odjela – hrvatski (a, b) i talijanski (t). Iako ima samo oko 350 učenika, škola ima dvije knjižnice, veliku dvoranu s gledalištem, nogometno i košarkaško igralište te stazu za trčanje i skok u dalj.

Blizu škole nalazi se dječji vrtić "Petar Pan" s jaslicama i prikladnim igralištem izvan objekta.

U samom srcu nalazi se vrlo bogato opremljena gradska knjižnica.

Kultura

Svakako najveća posebnost ovog kraja jeste istriotski jezik autohtonog stanovništva još iz rimskih vremena (preostao u trokutu Rovinj – Bale – Vodnjan).

Najbitniji događaj je Bumbarska fešta koja se održava u kolovozu

Svakog svibnja od 1997., u Vodnjanu se održava Dječji festival duhovne glazbe Iskrice.

Vatrama Svetog Ivana koje se obilježavaju 23. lipnja započinje poznato Vodnjansko ljeto s brojnim koncertima, predstavama, izložbama i ostalim zabavnim programom.

Još jedan od bitnijih datuma je 3. veljače kada se slavi zaštitnik grada Vodnjana – Sveti Blaž. U crkvi Sv. Blaža, najvećoj i najpoznatijoj crkvi u Istri, održava se svečana misa u kojoj se mogu dodirnuti relikvije poznatog sveca.

Sport

Galerija

Crvena zgrada u središtu grada
Vodnjan
Vodnjan
freska „Šarenoga majstora“ iz XV. stoljeća, s prikazom Svete mučenice, u crkvi sv. Margarete kod Vodnjana, Istra
Kip svećenika i filologa Giuseppea Del Tona

Vidi još

Zbirka relikvija u Vodnjanu

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
»Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan itd.«
(str. 109.)
↑ Peroj 1657 Arhivirana inačica izvorne stranice (Wayback Machine)
↑ Glas Istre Borka Petrović: U 107. GODINI UMRLA VJEROJATNO NAJSTARIJA ISTRANKA MARIJA MIKELIĆ IZ BARBARIGE: Okružena obitelji mirno pošla "pod pine u Vodnjan" gdje joj je već cila kumpanija, 3. ožujka 2020. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)

Vanjske poveznice

Službene stranice

Nedovršeni članak Vodnjan koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[ZČ-4] Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
»Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan itd.«
(str. 109.)

[5] Peroj 1657 Arhivirana inačica izvorne stranice (Wayback Machine)

[6] Glas Istre Borka Petrović: U 107. GODINI UMRLA VJEROJATNO NAJSTARIJA ISTRANKA MARIJA MIKELIĆ IZ BARBARIGE: Okružena obitelji mirno pošla "pod pine u Vodnjan" gdje joj je već cila kumpanija, 3. ožujka 2020. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]