Zadvarje
| Zadvarje | |
|---|---|
.gif) grb | |
 Državna cesta D39 u Zadvarju | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Ivan Krželj (Nezavisna lista) |
| Naselja | 2 općinska naselja |
| Površina | 13 km2 [1] |
| Površina središta | 10,9 km2 |
| Koordinate | 43°25′48″N 16°53′20″E / 43.43°N 16.889°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 289 [2] |
| – gustoća | 22 st./km2 |
| Urbano | 289 |
| – gustoća | 27 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21256 Cista Provo [3] |
| Stranica | zadvarje |
  Zadvarje Zadvarje na zemljovidu Hrvatske | |
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).
Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.
Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.
Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.
Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[6]
U 1991. povećano za dio područja naselja Katunâ, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju Žeževici, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.
Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).
| broj stanovnika | 371 | 455 | 233 | 543 | 695 | 803 | 920 | 744 | 719 | 597 | 431 | 317 | 292 | 277 | 289 | 289 | |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 371 | 455 | 233 | 543 | 695 | 803 | 920 | 744 | 719 | 597 | 431 | 317 | 292 | 277 | 289 | 289 | |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka. Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg Stipan Vukčić-Kosača. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je zadvarska tvrđava u današnjem obliku. Poljički statut iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio ničija zemlja, premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor Radobilje bio ničija zemlja. Sa zadvarske tvrđave i još nekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez podgrađa s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).[7] Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[8] Na blagdan sv. Bartula (24. kolovoza) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u bitci nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon čega su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu osmansku opsadu.[7]
Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[9]
U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.
Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.
Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[10]
Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.
Zadvarski šušur, ljetna kulturno-zabavna manifestacija. U programu su dramske predstave, prikazivanja filmova, izložbe fotografija, predstavljanja knjiga, Zadvarska noć, koncerti, klapski susret Zadvarju, gradu na kamenu.[11]
U Zadvarju djeluje Ženska klapa »Kostela«.
- Mladen Bajić, hrvatski pravnik, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnice
- Tedi Spalato, hrvatski glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice
- Ante Čizmić, hrvatski neuropsihijatar
- Ivan Čizmić, hrvatski povjesničar
- Ivo Čizmić, hrvatski automobilist
- Branko Kovačević, hrvatski slikar
- Frane Krnić, hrvatski diplomat
- Marijo Krnić, hrvatski glazbenik
- Lovre Pejković, bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka RH te predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice
- Ivo Pervan, hrvatski fotograf
- Miro Radalj, hrvatski književnik
- Ivica Šodan, hrvatski književnik
- Kulturnopovijesna cjelina Zadvarje
- Utvrda Zadvarje i arheološko nalazište
- Crkva sv. Ante, sagrađena u drugoj polovici 18. stoljeća na mjestu ranije
- Hidroelektrana Kraljevac, prva hidroelektrana na rijeci Cetini, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ a b Ivan Alduk: Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020.
- ↑ Grga Novak - Povijest Dalmacije
- ↑ "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
- ↑ "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu"[neaktivna poveznica], Vjesnik, 30. srpnja 2008.
- ↑ D.D.: “ZADVARJU, GRADU NA KAMENU” Druga smotra klapa održat će se 7. srpnja kao uvod u 8. Zadvarski šušur Dalmacija danas. 27. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.
- Općina Zadvarje Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. lipnja 2007. (Wayback Machine)
- Grad Sinj - Galerija slika - CETINSKE LEGENDE (utvrde)/7. ZADVARJE Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)