Prijeđi na sadržaj

1380-e

Izvor: Wikipedija
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek – 14. vijek – 15. vijek
Decenije: 1350-e 1360-e 1370-e – 1380-e – 1390-e 1400-e 1410-e
Godine: 1380 1381 1382 1383 1384 1385 1386 1387 1388 1389
Kategorije: Rođenja – Smrti – Arhitektura
Nastanci – Prestanci

1380-e su decenija koja je počela 1. januara 1380. i završila 31. decembra 1389.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Hrvatska

[uredi | uredi kod]
1380
1381
1382
Marija
  • 5. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Ludvig boravi u Zagrebu, izaslanicima novostečenog Kotora potvrđene povlastice (poslednji kraljev boravak u Hrvatskoj).
  • 1. 5. - Kralj Ludvig poziva dalmatinske općine za opremanje brodova u pomoć Karlu Dračkom u Napulju (poziv ponovljen 20. 7.).
  • 10. 9. - Umro ugarsko-hrvatsko-poljski kralj Ludovik I. Veliki - u Ugarskoj i Hrvatskoj ga nasleđuje 11-godišnja kćerka Marija, ali ubrzo dolazi do borbi oko prestola (17. 9. krunisana za "kralja", upravljaju majka Elizabeta i palatin Nikola Gorjanski).
  • rujan - Hrvatsko-dalmatinski ban Emerik Bubek otplovio u južnu Italiju.
  • 22. 10. - Dubrovačko Vijeće umoljenih zaključilo da se sklopi obrambeni savez sa dalmatinskim gradovima protiv Venecije, kao i protiv kopnenih susjeda (misli se na Tvrtka).
1383
1384
  • 3. 3. - Kraljica Elizabeta boravi u Mitrovici, nakon čega odlazi u Budim (od listopada je sa kćerkom Marijom boravila u hrvatskim zemljama).
  • proljeće - Nemiri protiv kraljica Elizabete i Marije, te palatina Nikole Gorjanskog, u Slavoniji i Ugarskoj.
  • 30. 3. - Elizabeta oduzela bansku čast Stjepanu II. Lackoviću, postavljen Toma od Sv. Jurja (u Zadar stigao 15. 5.).
  • 8. 7. - U Zadru otkrivena urota protiv kraljica (trojici urotnika odrubljene glave tri dana kasnije).
  • kolovoz? - Pobuna u Slavoniji (Stjepan Lacković, biskup zagrebački Pavao Horvat, Nikola Széchy), protiv kraljica, za Karla Dračkog.
  • listopad - Ivan Horvat se po povratku iz Napulja proglasio slavonskim banom.
1385
Karlova krunidba
  • ca. 16. 5. - Izmirenje kraljica Elizabete i Marije sa plemstvom na sastanku u Požegi.
  • svibanj? - Po aranžmanu kraljice-majke Elizabete, kraljica Marija se preko posrednika zaručila sa Lujem I Orleanskim (sin Šarla V).
  • srpanj - Žigmund Luksemburški, ostavljeni Marijin zaručnik, provaljuje iz Češke u Ugarsku.
  • 12. 9. - Braća Horvati i deo hrvatskog plemstva dovode Karla Dračkog iz Italije u Senj (zatim odlazi u Zagreb).
  • 28. 9. - Ugarsko-hrvatska kraljica Marija se udala u zamku Zvolen za prvobitnog zaručnika, Žigmunda Luksemburškog.
  • 8. 10. - Nikola Széchy ugarski palatin umesto nepopularnog Nikole Gorjanskog.
  • 15. 11. - Na saboru u Budimu kraljica Marija potvrdila prava i povlastice staleža i redova kraljevine.
  • prosinac - Vojska hrvatskih velikaša vodi Karla Dračkog u Budim.
  • 25. 12. - Sabor Karlovih pristalica u Budimu ga proglasio za kralja ugarskoga i hrvatskoga (Marija se taktički odriče krune).
  • 31. 12. - Karlo Drački krunisan u Stolnom Biogradu.
1386
Otmica Elizabete i Marije
  • 7. 2. - Kralj Karlo teško ranjen u Budimu, od strane (Elizabetinog peharnika Blaža Forgača u njenim odajama, u prisustvu Nikole Gorjanskog).
  • 8. 2. - Prerano oglašena smrt kralja Karla i povratak Marije na ugarsko-hrvatski prijestol.
  • 24. 2. - U Višegradu je umro ugarsko-hrvatski kralj Karlo, poslije 55 dana vladavine; u Napuljskom kraljevstvu ga nasljeđuje maloletni sin Ladislav Napuljski (koji postaje pretendent i na ugarsku krunu). Početak dugog rata između pre svega hrvatskih plemića i Žigmunda Luksemburškog.
  • ožujak? - U Hrvatskoj dolazi do pobune protiv kraljica - Ivan Horvat u Mačvi i Ivan Paližna u Hrvatskoj-Dalmaciji.
  • ožujak-srpanj - Stjepan I. Korogy, bivši mačvanski ban, u ime kraljice porazio Ladislava Horvata (Ivanovog brata) i zauzeo Mačvu sa Beogradom; zatim doživjeo po jedan poraz i pobjedu.
  • april - Češki kralj Vaclav IV, brat Marijina zaručnika Žigmunda, upao u Ugarsku.
  • 1. 5. - Sporazum kraljica Elizabete i Marije sa Vaclavom IV u Győr-u: Žigmund ne može biti krunisan za ugarskog kralja, ali može živeti u zemlji ako želi.
  • lipanj - Izaslanik Venecije Pantaleone Barba dogovara savez sa Gorjanskim i kraljicama protiv Ladislava Napuljskog.
  • 25. 7. - Pobunjenici (Horvati i Paližna) kod Gorjana zarobili kraljice i ubili Gorjanskog s celom muškom pratnjom (kraljice zatim preko Ivanića i Gumnika, tj. Bosiljeva kod Čazme, odvedene u Novigrad kod Zadra).
  • rujan? - Žigmund Luksemburški je u Ugarskoj kao "kapetan kraljevstva" - priprema rat sa hrvatskim pobunjenicima (komandant vojske Ladislav Lošonc, prospektivni mačvanski ban Nikola Gorjanski mlađi).
  • krajem prosinca - Žigmund prešao preko Drave u Slavoniju.
  • Banovi: Slavonije i Mačve Ivan Horvat sa bratom Ladislavom, Hrvatske i Dalmacije Ivan Paližna (Karlove pristaše).
1387
Elizabeta i Marija u Novigradu
Žigmund, vl. do 1437
  • početak siječnja - Sastanak pobunjeničkih vođa u Zadru.
+ U Novigradu zadavljena kraljica Elizabeta, vijest o tome stigla u Zadar 16. 1..
+ Elizabetin zet Žigmund Luksemburški se privremeno povukao iz Slavonije.
  • februar - Poljska uzela natrag Galiciju od Ugarske (Jadviga od sestrinog muža Žigmunda).
  • veljača/ožujak - Žigmundov vojvoda Ladislav Lošonc ratuje iz Gradeca sa Ivanom Horvatom, koji je sačuvao Zagreb, grad netom smjenjenog biskupa Pavla Horvata - Horvat će osvojiti Medvedgrad pa i Gradec.
  • ožujak i dalje - Ivan Horvat s braćom Ladislavom i Berislavom, uz pomoć Tvrtkove i Lazareve konjice zauzeo istočnu Slavoniju, Mačvu, prešao u Baranju, poharao Pečuh.
  • 31. 3. - Žigmund Luksemburški se u Stolnom Biogradu okrunio za kralja ugarsko-hrvatskog (vl. do 1437).
  • 15. 4. - Mletačka općina poziva Zadar, Split i Trogir da budu vjerne Ugarskoj kruni (Žigmundu), takođe je opremila flotu da pazi na jadransku obalu.
  • svibanj - Knez Ivan Frankapan i krbavski knezovi Kurjakovići uzeli od Ivana Paližne lički Počitelj i oslobodili Korođa, Kanižaja i dr. (zarobljeni kod Gorjana).
  • 4. 6. - Oslobođena kraljica Marija, nakon što su Frankapan i Kurjakovići s kopna i mletački kapetan Barbadico s mora opkolili Novigrad, a Paližna se opet predao.
  • lipanj? - Kapetan Barbadico osvojio Skradin za Žigmunda.
  • ljeto? - Žigmundove vojvode (Nikola II. Gorjanski, Stjepan Lošonc, Ivan Morović) kod Čerega (blizu Iloka) porazile Ivana Horvata (zatim zarobljen u Požegi, ali beži u Bosnu).
  • 4. 7. - Kraljica Marija stigla u Zagreb, u kome se nalazi i njen suprug Žigmund.
  • srpanj-kolovoz - Marija i Žigmund borave u Hrvatskoj, gušenje pobune u zapadnoj Slavoniji (Gumnik, Medvedgrad).
  • 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
  • 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
  • poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
  • listopad - Albert Lošonc, imenovani vranski prior i brat hrvatsko-dalmatinskog bana Ladislava Lošonca, i knezovi krbavski napadaju Vranu (Ivan Paližna).
  • 28. 10. - U Budimu potvrđene privilegije Dubrovačkoj Republici.
  • 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
  • ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
  • 25. 11. - Kralj Žigmund darovao Cetin (kod dan. Cetingrada) knezu Ivanu Krčkom Frankopanu.
  • ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
  • 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.
1388
  • siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
  • 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
  • 8. 3. - Trogirani šalju posrednike u Split i Klis - bez uspjeha.
  • mart, polovinom - Tvrtkovi poslanici vojvoda Vlatko i Stanoje Jelačić nude sporazum dalmatinskim gradovima.
  • 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
  • 6. 10. - Sastanak knezova i predstavnika dalmatinskih gradova u Skradinu, dogovoren savez protiv bosanskog kralja (bez efekta, zbog sukoba između Trogira i kneza Nelipića).
  • studeni - Vojvoda Hrvoje Vukčić i brat mu Vojslav došli u Knin kao predstavnici kralja Tvrtka.
  • 23. 12. - U Zadar stigao Ladislav Lošonc, Žigmundov komandant, gubernator Hrvatske i Dalmacije i slavonski ban.
  • Borbe u istočnoj Slavoniji - Ivan Horvat protiv mačvanskog bana Nikole II Gorjanskog, u koje se meša i knez Lazar na Ivanovoj strani zbog Mačve.
1389
  • 8. 2. - Žigmundov ban Ladislav Lošonc krenuo iz Zadra na Paližnu i Tvrtkove snage u Dalmaciji (bez uspjeha).
  • ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
  • 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
  • kraj ožujka - Hrvatski pobunjenici i bosanske čete izleteli iz Vrane i popalili kuće Zadrana.
  • srpanj - Žigmundovi ljudi uzeli Klis Ivanu Paližni.
  • ljeto - Novi upad Ivana Horvata iz Usore u Mačvu, Gorjanski ga odbio.
  • 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
  • 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
  • 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
  • 20. 11. - Zadarska pješačka vojska sa konjanicima Ivana Frankapana kreće prema Vrani, kao pojačanje Kraljevskoj vojsci.
  • 22. 11. - Kraljevska i domaća vojska se kod Vrane sukobila sa Ivanom Paližnom (ranjen).
  • 24. 11. - Novi gubici za Paližnu, u okršaju na dan sv. Krševana.
  • 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
  • 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.
  • Detrik Bubek novi slavonski ban, nakon Ladislava Lošonca.


Bosna

[uredi | uredi kod]
1380
1381
1382
Herceg Novi
1383
  • 8. 3. - Mlečani odobrili svom građaninu Nikoli Baseju da postane bosanski admiral (što ostaje do kraja sledeće godine); kasnije tokom meseca odobrena prodaja jednog opremljenog broda - začetak prve bosanske flote[3].
  • 30. 7. - Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dobio mletačko građanstvo.
  • septembar - Kralj Tvrtko kupi vojsku u Humu, što izaziva strah u Dubrovniku[3].
  • jesen - Kralju Tvrtku dozvoljeno da u Veneciji o svom trošku napravi dva nova broda[3].
  • Kralj Tvrtko podigao grad Sveti Mihailo (Brštanik) kod Opuzena, sa malim brodogradilištem.
1384
  • jul - Kralj Tvrtko izgleda zauzeo Kotor[4] (ugarska kraljica Marija priznala sledećeg marta, grad želeo i Balša II Balšić).
1385
  • 28. 3. - Dogovor Nikole Gorjanskog sa Tvrtkom u Bosni - ovaj će biti prijatelj kraljice Marije u zamenu za Kotor.
  • 1. 5. - Kraljica Elizabeta, na molbu Dubrovčana, zabranila dalmatinskim gradovima dovoženje soli u novi Tvrtkov grad Brštanik.
  • leto-jesen - Tvrtko ratuje sa Balšićima, ali je poražen (primirje uz dubrovačko posredstvo).
1386
  • kraj listopada - Dubrovčani primili u Ston izbeglice iz Huma, pobegle od prvog turskog upada u Bosnu (išli do doline Neretve[5]).
1387
  • 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
  • 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
  • poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
  • 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
  • ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
  • ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
  • 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.
1388
  • siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
  • 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
  • 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
  • 9. 8. - Nakon upada turskog odreda, bosanskim izbeglicama otvoreno dubrovačko područje (prema turskim izvorima ovaj odred je poslat na inicijativu Đurđa Balšića, Tvrtkovog neprijatelja[6]).
  • 27. 8. - Bitka kod Bileće - ubjedljiva pobeda Vlatka Vukovića nad Turcima.
1389
  • ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
  • 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
  • 15. 6. - Kosovska bitka - Tvrtko poslao Vlatka Vukovića.
  • 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
  • 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
  • 20. 10. - Firentinska opština čestita Tvrtku "pobedu" u Kosovskoj bitci.
  • 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
  • 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
  • 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.


Srbija i Zeta

[uredi | uredi kod]
1380
Lazarica
1381
Ravanica
1382
1383
1385
1386
1387
1388
1389

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ 1,0 1,1 V. Ćorović, Historija Bosne, str. 173-4
  2. ↑ 2,0 2,1 The Late Medieval Balkans, John Van Antwerp Fine, Jr., p. 394
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Historija Bosne, V. Ćorović, str. 175-6
  4. ↑ Istorija Crne Gore, Crna Gora u doba oblasnih gospodara, str. 43
  5. ↑ 5,0 5,1 Boj na Kosovu, Istorija srpskog naroda, V. Ćorović (rastko.rs)
  6. ↑ Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države, I. s. n., V. Ćorović
  7. ↑ Historija Bosne, V. Ćorović, str. 172
  8. ↑ Историја манастира Грачанице, rastko.rs
  9. ↑ 9,0 9,1 Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs
  10. ↑ V. Klaić
  11. ↑ The Kosovo Field - June 15, 1389, S. Ćirković, rastko.rs
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1380-e&oldid=41749511