Prijeđi na sadržaj

Georgia

Izvor: Wikipedija
Za ostala značenja, vidi Georgia (razvrstavanje).
Georgia
Zastava savezne države Georgia Grb savezne države Georgia
Nadimak: Peach State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Georgia
Glavni grad Atlanta
Najveći grad Atlanta
Guverner Nathan Deal
Službeni jezik engleski
Površina 154.077 km²
 - Kopno 150.132 km²
 - Voda 3.945 km²
Stanovništvo (2004.)
 - Broj 8.829.383
 - Gustoća 57//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 2. siječnja 1788
 - Poredak 4.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina 30°31'N - 35°N
Zemljopisna dužina 81°W - 85°53'W
Širina 370 km
Dužina 480 km
Visina
 - Najviša 1458 m
 - Najniža 0 m
Kratice
 - Poštanska GA
 - ISO 3166-2 US-GA
Internet stranica www.georgia.gov

Georgia (fonetski: Džordžija) je jedna od federalnih država SAD. Nadimak joj je "Država breskvi" ("Peach State").

Najveća Američka država, istočno od rijeke Misisipi, je zvanično nastala 1732 godine. Ona je najmlađa od prvobitnih 13 kolonija. Njen reljef je predstavljen brojnim kontrastima. Država se proteže od Apalača na sjeveru, do pješčanih plaža na Atlantiku, pa sve do močvara, koje dijeli sa Floridom, na jugoistoku. Rijeke Savana i Čatahuči predstavljaju prirodne granice sa Južnom Karolinom i Alabamom.

Površina države iznosi oko 160,000 kilometara kvadratnih i ima više od 9 miliona stanovnika. Veći dio 19-tog vijeka Džordžija je bila "kraljevstvo lana" juga ali se već od 70-tih godina počinje preorjentisavati na industriju pilića i druge poljoprivredne produkte. Iako je industrija mnogo važnija po svom ekonomskom doprinosu, još uvijek je zemljoradnja jedna od vodećih.

Poznata pjesma Rej Čarlsa: "Georgia on my mind", Džordžija u mojim mislima, još uvijek može opisati čežnju za ljepotom ove zemlje. Nije zato čudo što je zovu još i "Država breskvi" (peaches). Njen moto je: Znanje, pravda i umjerenost.

Klima

[uredi | uredi kod]

Primorska tropska klima preovladava tokom ljeta, ali u drugim godišnjim dobima, osjeća se uticaj kontinentalne klime. Srednja temperatura u Januaru je 4 stepena a u Avgustu 26 stepeni Celzijusovih. U sjevernim dijelovima padne obično 1,270 mililitara kiše godišnje, dok su dok su istočni dijelovi suvlji. Padavine su ravnomjernije rasporedjene tokom godine na sjeveru, dok južni dijelovi i obala dobiju više kiše ljeti.

Vegetacija i životinje

[uredi | uredi kod]

Rasporedjenost reljefa od planine do morske obale daje mogućnost razvoja mnogih vrsta šuma i biljki, sve od bora, hrasta i brze pa do gumenog drveta na jugu. Nevjerovatan broj živih bića ovdje stanuje. Počevši od krokodila i medvjeda, završivši sa jelenima, vjevericama i raznim vrstama ptica.

Granice

[uredi | uredi kod]

Istočna granica Georgia-e je atlantski ocean i savezna država South Carolina, na jugu graniči sa Floridom na zapadu sa Alabamom i na sjeveru sa Tennesseeom i Sjevernom Karolinom.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

U Georgia-i žive 8.684.715 stanovnika (Stanje: 2003), od toga 62,6 % bijelci, 28,7 % crnci i Afro-Amerikanci, 5,3 % Hišpanjolci, 2,1 % Aziati, 0,3 % Indijanci. Postoje 3.006.369 domačinstva.

Indijanci.- Georgija je domovina poglavito Indijancima jezične porodice Muskhogean, to su, viz.: Apalachicola, Chiaha, Guale, Hitchiti, Oconee, Okmulgee, Tamathli, Yamasee i Yuchi (porodica Uchean).

Povijest

[uredi | uredi kod]

Prije što su stigli europljani u Georgia-u, vladali su Creek- i Cherokee-Indijanci zemljom. Prvi europljan je bio španjolac Lucas Vázquez de Ayllón, koji je 1526. blizu otoka St. Catherine's Island stvorio prvu koloniju. Hernando de Soto je stigao 1540. na obalu Georgia-e i istraživao je zemlju. 1566. španjolci osnivaju Santa Catalinu. Konflikt između Španjolske i Engleske je izbio oko 1670., kad su englezi sa sjevera iz Karoline a španjolci sa juga iz Floride naišli jedni na druge. Englezi su nazvali zemlju u čast svome kralju 'Georg II.' Georgia. 1680. su uspjeli zauzet španjolski Santa Catalina.

Okruzi (Counties)

[uredi | uredi kod]

Georgia se sastoji od 159 okruga (counties).

Najveći gradovi

[uredi | uredi kod]
Gradovi s više od 15.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
419.122 Atlanta Douglasville 26.461
191.326 Augusta Statesboro 24.604
182.850 Columbus Duluth 24.255
129.808 Savannah Griffin 23.397
102.744 Athens Newnan 22.520
94.990 Macon Forest Park 21.184
85.044 Roswell Carrollton 21.010
76.253 Albany Milledgeville 19.268
60.547 Marietta Snellville 18.782
56.305 Warner Robins Thomasville 18.526
45.755 Smyrna College Park 18.353
45.373 Valdosta Decatur 18.251
35.551 Rome Acworth 18.093
35.457 East Point Cartersville 17.403
34.245 Alpharetta Woodstock 17.214
33.810 Peachtree City Americus 16.737
31.478 Dalton Dublin 16.689
31.107 Gainesville Tifton 16.197
30.566 Hinesville St. Marys 16.187
27.433 Kennesaw Brunswick 15.978
26.955 LaGrange Riverdale 15.611
26.925 Lawrenceville Waycross 15.187