Srednja Bosna
Srednja Bosna je centralna regija u Bosni i Hercegovini. Na sjeverozapadu graniči sa Bosanskom krajinom, na zapadu sa Završjem (Tropoljem), na jugu sa Hercegovinom, na istoku sa Sarajevom, a na sjeveroistoku sa Tuzlanskom regijom. Administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine i podijeljena je između Srednjobosanskog kantona i dijela koji se nalazi u Zeničko-dobojskom kantonu poput Bobovca, Bilinog polja i tvrđave Vranduk.
Srednja Bosna je kolijevka državnosti Bosne i Hercegovine, za koje se pretpostavlja da je bilo Visočko polje.[1][2] Karakteristična je po čaršijama koje je osnivalo bosansko plemstvo kako bi se ojačala rubna područja tadašnje Osmanlijske carevine (poput Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa, Prusca). Srednjobosanske čaršije su poznate po očuvanju višestoljetne bosanske tradicije (dovišta, nekropole stećaka, narodni običaji, bosanski jezik, ikavica i hrvatski jezik). U Fojnici se nalazi Fojnički grbovnik i Ahdnama. U Gornjem Vakufu je pronađen rukopisni tursko-bosanski rječnik pisan neshi pismom. Pored Hercegovine i u Srednjoj Bosni se vodio Bošnjačko-hrvatski sukob u periodu 1992-1994. Jedna od ratnih posljedica su Dvije škole pod jednim krovom, koje još uvijek egzistiraju na području Srednje Bosne.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- Anđelić, Pavao (1973), Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo
- Anđelić, Pavao (1984), Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat., Skupština Općine Visoko
- Mužić, Ivan (2008), Vjera Crkve bosanske, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Anđelić 2004, str. 270-271, 284-285..
- ^ Mužić 2008, str. 32-33.