Jezidi: razlika između inačica

Jesidi
	Datoteka:Melek taus.png
	Malak Taus („Paunov anđeo“), simbol religije jesida
Ukupno pripadnika
	200-300 tisuća
Važnija područja naseljavanja
Jezik
	Kurdski jezik; (kurmandži • sorani)
Povezane etničke skupine
	Kurdi

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. listopada 2011. u 14:47

Jesidi^[4] (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.

Korijeni

Heterodoksna religija jesida oblikovala se u prvoj polovici 2. tisućljeća podno obronaka Zagrosa i na sjeveru Mezopotamije, a njeni su korijeni vrlo složeni: sufijski utjecaj i slikovita simbolika može se prepoznati u religijskom rječniku (posebno u terminologiji njihove ezoterične literature), no većina njihove mitologije i kozmogonije je neislamska tj. pripada drevnim iranskim religijama^[1] poput zoroastrizma, manihejstva, mazdakizma i mitraizma. Iako je stvarana u isto vrijeme i na istim temeljima (sufizam i staroiranska tradicija) kao i alevitska religija, jesidska se ne svrstava u niti jedan ogranak islama već kao specifična monoteistička religija odnosno sljedba.

Vjerovanja

Jesidi vjeruju u jednog Boga kao stvaratelja svijeta na koji je poslao sedam uzvišenih bića ili anđela (haft serr; „sedam zagonetki“) da ga čuvaju, a njihov vođa je Malak Taus („Paunov anđeo“)^[1]. Njega su muslimani često poistovjećivali sa Sotonom zbog čega su jesidi progonjeni od svog postanka, posebice u doba Osmanskog Carstva kada su prisilno preobraćivani na hanafijsku školu sunitskog islama^[5].

Običaji

Jesidski obredi inicijacije novorođenčadi uključuju^[6]:

šišanje uvojaka
mor kirin („pečat”)
obrezivanje

Vjerska literatura

Jesidska religijska tradicija uglavnom se prenosila oralnom predajom na kurmandžiju (sjevernokurdskom jeziku)^[1], dok je autentičnost njihovih svetih tekstova „Crne knjige“ (Mašafa Reš) i „Knjige otkrivenja“ (Kiteba Jelva) tiskanih počekom 20. stoljeća krajnje upitna budući da ih nisu pisali jesidi već stranci^[1].

Galerija

Jesidi s planine Sindžar na iračko-sirijskoj granici (1920-ih)
Sastanak jesidskog vodstva s kaldejskim svećenstvom u Mezopotamiji
(francuska razglednica, kasno 19. stoljeće)
Jesidi iz Mardina, grada na jugoistoku današnje Turske
(francuska razglednica, kasno 19. stoljeće)
Jesidske žene u gruzijskom gradu Tbilisiju (1945.)

Jesidske žene u gruzijskom gradu Tbilisiju (1945.)

Poveznice

Izvori

Citirana literatura

Tiskana stručna literatura:

Stručna literatura s vanjskim poveznicama:

Organizacije i udruge:

Wikimedijski zajednički poslužitelj:

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Jesidi

Predložak:Link FA

[IranicaJesidiI-1] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ Allison, Christine (20.7.2004.)

[2] De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity, Armstat.am (2001.)

[3] Национальный состав населения, Perepis2002.ru (2002.)

[4] Vidi:
• Klaić, Bratoljub (1990.), str. 630.
• Hrvatski obiteljski leksikon (2005.)

[5] Hastings, James (2003.), XVIII. dio

[6] Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 99: / Redak 99: @@
 [[arz:يزيديه]]
 [[ca:Yazidi]]
+[[ckb:ئێزيدى]]
 [[cs:Jezídové]]
 [[de:Jesiden]]