Jezidi: razlika između inačica

Jesidi
Ukupno pripadnika
	1-1.5 milijuna
Važnija područja naseljavanja
Jezik
	Kurdski jezik; (kurmandži • arabi)
Povezane etničke skupine
	Kurdi

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. siječnja 2022. u 07:12

Jezidi ili Jesidi^[4] (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.

Korijeni

Heterodoksna religija jesida jazdanizam oblikovala se je u prvoj polovici 2. tisućljeća podno obronaka Zagrosa i na sjeveru Mezopotamije, a njeni su korijeni vrlo složeni: sufijski utjecaj i slikovita simbolika može se prepoznati u religijskom rječniku (posebno u terminologiji njihove ezoterične literature), no većina njihove mitologije i kozmogonije je neislamska t.j. pripada drevnim iranskim religijama^[1] poput zoroastrizma, manihejstva, mazdakizma i mitraizma. Iako je stvarana u isto vrijeme i na istim temeljima (sufizam i staroiranska tradicija) kao i alevitska religija, jesidska se ne svrstava u niti jedan ogranak islama već kao specifična monoteistička religija odnosno sljedba.

Vjerovanja

Jesidi vjeruju u jednog Boga kao stvaratelja svijeta na koji je poslao sedam uzvišenih bića ili anđela (haft serr; „sedam zagonetki“) da ga čuvaju, a njihov vođa je Malak Taus („Paunov anđeo“).^[1] Njega su muslimani često poistovjećivali sa Sotonom zbog čega su jesidi progonjeni od svog postanka, posebice u doba Osmanskog Carstva kada su prisilno preobraćivani na hanafijsku školu sunitskog islama.^[5]

Običaji

Jesidski obredi inicijacije novorođenčadi uključuju^[6]:

šišanje uvojaka
mor kirin („pečat”)
obrezivanje

Vjerska literatura

Jesidska religijska tradicija uglavnom se prenosila usmenom predajom na kurmandžiju (sjevernokurdskom jeziku),^[1] dok je autentičnost njihovih svetih tekstova „Crne knjige“ (Mašafa Reš) i „Knjige otkrivenja“ (Kiteba Jelva) tiskanih počekom 20. stoljeća krajnje upitna jer ih nisu pisali jesidi već stranci.^[1]

Galerija

Jesidi s planine Sindžar na iračko-sirijskoj granici (1920-ih)
Sastanak jesidskog vodstva s kaldejskim svećenstvom u Mezopotamiji
(francuska razglednica, kasno 19. stoljeće)
Jesidi iz Mardina, grada na jugoistoku današnje Turske
(francuska razglednica, kasno 19. stoljeće)

Poveznice

Izvori

Citirana literatura

Tiskana stručna literatura:

(engl.) Hastings, James. 2003. Encyclopedia of Religion and Ethics. XVIII. Kessinger Publishing. Whitefish, Montana. ISBN 0766136957CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
(hrv.) Klaić, Bratoljub. 1990. Rječnik stranih riječi. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb. ISBN 86-401-0038-1

Stručna literatura s vanjskim poveznicama:

(engl.) Allison, Christine. 20. srpnja 2004. Yazidis i. general. Encyclopædia Iranica. New York
(engl.) Kreyenbroek, Philip G. 20. srpnja 2005. Yazidis ii. Initiation in Yazidism. Encyclopædia Iranica. New York
(hrv.) Jesidi. Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. 2005

Organizacije i udruge:

(arm.) De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity (PDF). Armenian Statistical Service of Republic of Armenia. 2001
(rus.) Национальный состав населения. Федеральная служба государственной статистики. 2002

Wikimedijski zajednički poslužitelj:

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jesidi

[IranicaJesidiI-1] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ Allison, Christine (20.7.2004.)

[2] De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity, Armstat.am (2001.)

[3] Национальный состав населения, Perepis2002.ru (2002.)

[4] Vidi:
• Klaić, Bratoljub (1990.), str. 630.
• Hrvatski obiteljski leksikon (2005.)

[5] Hastings, James (2003.), XVIII. dio

[6] Kreyenbroek, Philip G. (20.7.2005.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 36: / Redak 36: @@
 == Vjerovanja ==
-Jesidi vjeruju u jednog [[Bog]]a kao stvaratelja svijeta na koji je poslao sedam uzvišenih bića ili [[Anđeo|anđela]] (''haft serr''; „sedam zagonetki“) da ga čuvaju, a njihov vođa je ''[[Malak Taus]]'' („Paunov anđeo“)<ref name="IranicaJesidiI"/>. Njega su muslimani često poistovjećivali sa [[Sotona|Sotonom]] zbog čega su jesidi progonjeni od svog postanka, posebice u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kada su prisilno preobraćivani na [[hanafi]]jsku školu sunitskog [[islam]]a<ref>[[#Hastings2003|Hastings, James (2003.)]], XVIII. dio</ref>.
+Jesidi vjeruju u jednog [[Bog]]a kao stvaratelja svijeta na koji je poslao sedam uzvišenih bića ili [[Anđeo|anđela]] (''haft serr''; „sedam zagonetki“) da ga čuvaju, a njihov vođa je ''[[Malak Taus]]'' („Paunov anđeo“).<ref name="IranicaJesidiI"/> Njega su muslimani često poistovjećivali sa [[Sotona|Sotonom]] zbog čega su jesidi progonjeni od svog postanka, posebice u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kada su prisilno preobraćivani na [[hanafi]]jsku školu sunitskog [[islam]]a.<ref>[[#Hastings2003|Hastings, James (2003.)]], XVIII. dio</ref>
 == Običaji ==
@@ Redak 47: / Redak 47: @@
 == Vjerska literatura ==
-Jesidska religijska tradicija uglavnom se prenosila usmenom predajom na [[Sjevernokurdski jezik|kurmandžiju]] (sjevernokurdskom jeziku)<ref name="IranicaJesidiI"/>, dok je autentičnost njihovih svetih tekstova „Crne knjige“ (''Mašafa Reš'') i „Knjige otkrivenja“ (''Kiteba Jelva'') tiskanih počekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] krajnje upitna jer ih nisu pisali jesidi već stranci<ref name="IranicaJesidiI"/>.
+Jesidska religijska tradicija uglavnom se prenosila usmenom predajom na [[Sjevernokurdski jezik|kurmandžiju]] (sjevernokurdskom jeziku),<ref name="IranicaJesidiI"/> dok je autentičnost njihovih svetih tekstova „Crne knjige“ (''Mašafa Reš'') i „Knjige otkrivenja“ (''Kiteba Jelva'') tiskanih počekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] krajnje upitna jer ih nisu pisali jesidi već stranci.<ref name="IranicaJesidiI"/>
 == Galerija ==
@@ Redak 68: / Redak 68: @@
 == Citirana literatura ==
 '''Tiskana stručna literatura:'''
-*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=Hastings2003|prezime=Hastings|ime=James|naslov=Encyclopedia of Religion and Ethics|svezak=XVIII|izdavač=Kessinger Publishing|lokacija=Whitefish, Montana|godina=2003.|isbn=0766136957}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |ref=Hastings2003 |prezime=Hastings |ime=James |naslov=Encyclopedia of Religion and Ethics |svezak=XVIII |izdavač=Kessinger Publishing |lokacija=Whitefish, Montana |godina=2003 |isbn=0766136957}}
-*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige|ref=Klaić1986|prezime=Klaić|ime=Bratoljub|autorlink=Bratoljub Klaić|naslov=Rječnik stranih riječi|lokacija=Zagreb|izdavač=Nakladni zavod Matice hrvatske|godina=1990.|isbn=86-401-0038-1}}
+*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige |ref=Klaić1986 |prezime=Klaić |ime=Bratoljub |autorlink=Bratoljub Klaić |naslov=Rječnik stranih riječi |lokacija=Zagreb |izdavač=Nakladni zavod Matice hrvatske |godina=1990 |isbn=86-401-0038-1}}
 '''Stručna literatura s vanjskim poveznicama:'''
-*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranicaJesidiI|prezime=Allison|ime=Christine|naslov=Yazidis i. general|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|lokacija=New York|url=http://www.iranica.com/articles/yazidis-i-general-1|datum=20. srpnja 2004.}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaJesidiI |prezime=Allison |ime=Christine |naslov=Yazidis i. general |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |lokacija=New York |url=http://www.iranica.com/articles/yazidis-i-general-1 |datum=20. srpnja 2004.}}
-*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranicaJesidiII|prezime=Kreyenbroek|ime=Philip G.|naslov=Yazidis ii. Initiation in Yazidism|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|lokacija=New York|url=http://www.iranica.com/articles/yazidis-ii-initiation-in-yazidism|datum=20. srpnja 2005.}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaJesidiII |prezime=Kreyenbroek |ime=Philip G. |naslov=Yazidis ii. Initiation in Yazidism |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |lokacija=New York |url=http://www.iranica.com/articles/yazidis-ii-initiation-in-yazidism |datum=20. srpnja 2005.}}
-*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige|ref=HOL-Jesidi|naslov=Jesidi|serija=Hrvatski obiteljski leksikon|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|lokacija=Zagreb|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17165|godina=2005.}}
+*{{hrv icon}} {{Citiranje knjige |ref=HOL-Jesidi |naslov=Jesidi |serija=Hrvatski obiteljski leksikon |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |lokacija=Zagreb |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17165 |godina=2005}}
 '''Organizacije i udruge:'''
-*{{arm icon}} {{Citiranje knjige|ref=ArmenStatistika|naslov=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity|serija=Armenian Statistical Service of Republic of Armenia|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf|godina=2001.}}
+*{{arm icon}} {{Citiranje knjige |ref=ArmenStatistika |naslov=De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity |serija=Armenian Statistical Service of Republic of Armenia |url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/51.pdf |godina=2001}}
-*{{rus icon}} {{Citiranje knjige|ref=RusStatistika|naslov=Национальный состав населения|serija=Федеральная служба государственной статистики|url=http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_14_24.htm|godina=2002.}}
+*{{rus icon}} {{Citiranje knjige |ref=RusStatistika |naslov=Национальный состав населения |serija=Федеральная служба государственной статистики |url=http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_14_24.htm |godina=2002}}
 '''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''